ekonomisti za tportal:

'Društvo čekaju jako teške odluke, nema više svetih krava. Bez novog strogog lockdowna imat ćemo 9000 mrtvih više nego inače, a s njim dvije milijarde eura duga više'

  • Autor: Nikola Sučec
  • Zadnja izmjena 11.12.2020 16:35
  • Objavljeno 11.12.2020 u 16:28
Željko Lovrinčević - ilustracija

Željko Lovrinčević - ilustracija

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: pixsell, tportal

Zemlje poput Slovenije i Njemačke uvele su najstrože, tvrde lockdowne u kojima je zatvoreno gotovo sve osim trgovina hranom i osnovnih potrepština kako bi pokušale zaustaviti pandemiju koronavirusa. Hrvatska je sličan model imala u travnju, kada su također bile zatvorene sve prodavaonice i ograničene usluge, uz zatvaranje škola i ograničavanje kretanja po zemlji

Ograničavanje kretanja izvan mjesta boravka, uvođenje policijskog sata i slične mjere u ovom trenutku nisu na stolu, istaknuo je u petak na presici Stožera civilne zaštite ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. No ako broj zaraženih i mrtvih nastavi rasti, sve je moguće, pa i novi strogi lockdown i 'repriza' travnja, kada su bile zatvorene škole, kao i kafići, trgovine, a od općine do općine i od grada do grada putovalo se uz propusnice.

No kako bi na sve to reagirala već oslabljena ekonomija i treba li nam uopće novi strogi lockdown ili je bolje održavati postojeći balans mjera, pitali smo domaće ekonomiste. Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta u Zagrebu upozorava da nas kao društvo čekaju neke vrlo teške odluke između ekonomske koristi i broja preminulih građana.

'Tvrdi lockdown, ako ga uvedemo sutra i ako potraje mjesec dana, košta nas oko dvije milijarde eura jer je ovo atipično blagdansko vrijeme povećane potrošnje i uz pretpostavku da država nastavi sa svim mjerama za pomoć gospodarstvu. Time se naš javni dug penje na 90 posto BDP-a, što je neprihvatljivo visoka razina i možemo zaboraviti na uvođenje eura', kaže Lovrinčević i podcrtava:

'Time bismo vjerojatno zaustavili sadašnje trendove širenja zaraze jer postojeće mjere očito to ne mogu napraviti u kratkom razdoblju. Imamo stopu zaraženih od 37 posto od svih testiranih, to je nevjerojatno. Ako bi na lockdown došlo i cjepivo, smanjili bismo smrtnost. Da ne radimo ništa i da ne dođe cjepivo, višak smrtnosti na razini godine bio bi oko 9000 ljudi, to su dakle svi oni koji će umrijeti, ne samo od Covida, već zbog nedostupnosti zdravstvenih usluga. Pred nama je najgore razdoblje što se tiče smrtnosti - siječanj i veljača.'

  • +8
  • +5

Presica Stožera civilne zaštite

Izvor: Cropix / Autor: Bruno Konjevic

U najboljem scenariju, koji košta dvije milijarde eura i koji podrazumijeva cjepivo, višak smrtnosti ne bi iznosio 5000 ljudi na godišnjoj razini.

'To je dobar scenarij, ali košta. Mislim da će naša vlada ići srednjim putem, da će zadržati i produljiti trajanje postojećih mjera. To nas neće koštati kao tvrdi lockdown, ali ćemo imati više mrtvih, višak od 5000 do 6000 umrlih na razini godine', kaže Lovrinčević.

'Vlada neće pooštriti ni ublažiti mjere, ostat će na srednjoj varijanti i srednjem scenariju između dva ekstrema. Ako ste dovoljno bogati, a društvo je to voljno prihvatiti, idete u lockdown. Ako ne radite ništa, ponašate se liberalno, višak smrti postaje prevelik, a takvo ponašanje postaje neprihvatljivo svugdje u svijetu. Pod ovim mjerama ostat ćemo do dolaska cjepiva, a opet, nitko nije pametan da kaže hoće li cijepljenje zaustaviti pandemiju. Cjepivo dolazi u najteže doba godine, nije to ljetno cijepljenje u šestom mjesecu, kada ga je i puno lakše organizirati', smatra naš sugovornik i zaključuje:

  • +24
  • +21

Koronavirus, bolnica Križine, Split

Izvor: Cropix / Autor: Duje Klaric / CROPIX

'Naša priča će se kretati prema gabaritima većeg deficita i s viškom smrtnosti od 5000 do 6000 ljudi. To izgleda nehumano i teško, ali pokušavam razgovarati u terminima koji su nam na raspolaganju, ne treba razgovarati o razmaku između stolova, već o onome što je društvu na raspolaganju. Izbor nije lagan, a o tome sam govorio još u travnju. Treba razmišljati izvan granica normalnog i možda ćemo morati, da izbjegnemo rast javnog duga ili omogućimo nova zaduženja, posegnuti za novcem mirovinskih fondova, u drugi stup. To nije nikome drago, ali Estonija je to napravila prije 14 dana. Nema više svetih krava.'

Dodatno, rekao nam je kako misli da bi takve velike i teške odluke trebao donositi Sabor, a ne Vlada, jer bi kroz parlament društvo možda bolje artikuliralo svoje preferencije. 'No onda opet imamo novo veliko pitanje, a to je ima li u Saboru dovoljno kvalitetnih ljudi koji će to poduprijeti, to je svijet za sebe. Ljudi bi u ovim trenucima mogli preko leševa ići do političkih bodova.'

Ekonomist i pravnik Mladen Vedriš mišljenja je da je hrvatski model borbe protiv korone 'stani-kreni'. 'To se pokazalo dosta opasnim jer smo se uspavali nakon početnih dobrih rezultata. Po mom sudu, nove mjere morat će se donijeti, ali nije ih dovoljno samo donijeti, već ih treba provoditi i penalizirati. Ako stavite ograničenje brzine na autocesti 120 kilometara na sat, nitko ga neće poštovati ako ne bude patrola koje će to kažnjavati. Ne treba raditi histeriju, neće se kažnjavati stotine tisuća ljudi, već ćete ih kazniti desetak i prezentirati to u medijima', kaže nam Vedriš i nastavlja:

Mladen Vedriš

Mladen Vedriš

Izvor: Pixsell / Autor: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

'Uvijek ima ljudi koji su neodgovorni prema sebi i drugima, za takve postoji politika kažnjavanja, ne radi 'punjenja proračuna', već radi prevencije. Ako se to napravi, ekonomija će preživjeti i mi još uvijek imamo mehanizme da onima koji su najviše pogođeni na 30 ili 60 dana možemo pomoći. Virus se već širi proizvodnim pogonima i zapravo bismo strožim mjerama štitili 70 ili 80 posto gospodarstva', zaključuje.

Ekonomist Damir Novotny nešto je liberalniji i ne vidi što bismo dobili tvrdim lockdownom. Smatra da naša ekonomija jako ovisi o maloprodaji i djelatnostima koje pak ovise o direktnom kontaktu ponuditelja usluge i kupca. 'Mi smo nažalost pretežito servisna ekonomija i potpunim lockdownom ne bismo postigli ništa te bismo napravili veliku štetu javnim financijama i pratećim djelatnostima u trgovini i uslužnim djelatnostima', kaže nam.

Prema njegovim riječima, potrošači već smanjuju potrošnju, razdužuju se i povećavaju štednju, tako da bi novi lockdown imao velik i snažan negativan utjecaj i nastavio bi se šok od kojeg se ne bismo oporavili cijele iduće godine:

Damir Novotny

Damir Novotny

Izvor: Pixsell / Autor: Goran Stanzl/PIXSELL

'To je kvadratura kruga, nije jednostavno pronaći rješenje. Kada bi netko sa sigurnošću znao da ćemo se zatvoriti na mjesec dana i eliminirati pandemiju poput Australije, ja bih prvi rekao 'da' lockdownu. Međutim, kao što vidimo u Sloveniji, Njemačkoj i Češkoj, to nitko ne može tvrditi. Sada je mudrije balansirati između rasta broja zaraženih i čekati cjepivo, uz što treba održavati kakvu-takvu ekonomsku aktivnost', zaključio je Novotny.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!