KONTRA SMJER

Dok EU smanjuje uvoz ruskog plina, Austrija je dogurala do 98 posto ovisnosti o Moskvi

13.02.2024 u 19:16

Bionic
Reading

Ovisnost Austrije o ruskom plinu porasla je s 80 posto na 98 posto u dvije godine, što je nagnalo ministricu energetike te zemlje da zazvoni na uzbunu uoči nacionalnih izbora koji bi se trebali održati ove jeseni

U vrijeme ruskog napada na Ukrajinu 2022. godine Austrija je kupovala 80 posto prirodnog plina od ruske državne tvrtke Gazprom. Ta je brojka sada porasla na 98 posto.

Nakon kritika iz Europske unije ministrica energetike Leonore Gewessler, iz stranke Zelenih, ovih dana pozvala je na brzu akciju da se to preokrene.

'Diversifikacija našeg uvoza plina presporo napreduje. Ovo je kulminiralo novim rekordnim udjelom ruskog prirodnog plina u prosincu od 98 posto', izjavila je u ponedjeljak ministrica na press konferenciji u Beču.

Brojka od 98 posto golemo je povećanje u usporedbi sa 17 posto u listopadu 2022., kada je sama Rusija ograničila dotok plina u Europu. No trend se ubrzo preokrenuo i udio ruskog plina već se u kolovozu prošle godine vratio na 43 posto.

Aranžman s Gazpromom

Visok udio ruskog plina djelomično je uzrokovan naglim padom potrošnje plina u Austriji – sa 100 TWh na 75 TWh 2023. godine, prema brojkama ministarstva energetike. Drugi razlog su dugoročni ugovori s Gazpromom. Austrijsko komunalno poduzeće OMV obvezalo se na 'uzmi ili plati' aranžman s Gazpromom za isporuku do 60 TWh plina godišnje, što je gotovo dovoljno da zadovolji cjelokupnu potražnju zemlje za plinom. Ove isporuke, ugovorene 2018. s rokom do 2040., dolaze po nižoj cijeni od onoj za susjednu Njemačku, koja se mora oslanjati na globalna tržišta kako bi osigurala isporuke ukapljenog prirodnog plina (LNG), piše Euractiv.

'Gazprom ispunjava svoje obveze, a OMV to mora praktički preuzeti', rekao je Christoph Dolna-Gruber, stručnjak u agenciji za energetiku zemlje.

S druge strane, lokalna energetska poduzeća u Austriji, od kojih je većina u djelomičnom vlasništvu općina ili gradova, sretna su što dobivaju plin po tako povoljnim cijenama.

  • +6
Gazprom Izvor: EPA / Autor: ANATOLY MALTSEV

Alternative su dostupne, ali su obično skuplje. 'Ima dovoljno neruskog prirodnog plina, ali ga energetske kompanije ne kupuju', rekla je Gewessler.

'Uvoz preko Njemačke podliježe pristojbi za skladištenje plina od 1,86 €/MWh. Italija također planira uvesti naknadu od 2,19 €/MWh za izvoz plina od 1. travnja 2024.', rekao je Dolna-Gruber.

Kritike iz Europske unije

Kad je izaslanik EU-a u Austriji Martin Selmayr krajem 2023. rekao da su stalne visoke razine uvoza plina iz Rusije jednake slanju 'krvavog novca' u tu zemlju, bio je oštro ukoren. Ali ministrica Gewessler nije imala problema oko prihvaćanja te očite činjenice. 'Našim računima za energiju neizravno financiramo gnjusni rat u Ukrajini', potvrdila je novinarima.

Godine 2022. Austrija je uvezla plin u iznosu od oko sedam milijardi eura. U 2023., s obzirom na pad cijena, očekuje se da će taj broj iznositi oko tri milijarde eura.

Ministričin plan u tri koraka

Do 2028. EU se nada da će u potpunosti eliminirati ruski plin. Izvještaj iz Bruxellesa iz 2023. pokazao je da Beč to tek treba isplanirati. Gewessler ima tri ključne točke na umu kako bi se uhvatila u koštac s time.

Prvo, lokalna komunalna poduzeća moraju dokazati da se mogu nositi bez ruskog plina – slično Baselskom odboru za nadzor banaka – i početi povećavati svoj udio plina koji ne dolazi iz Rusije. Po mogućnosti putem zajedničke platforme EU-a za kupnju, AggregateEU.

Drugo, ona želi de facto raskinuti dugoročni ugovor s Gazpromom koji obvezuje Austriju da uzima plin bez obzira na sve.

To će vjerojatno naići na otpor austrijskih konzervativaca. Kancelar Karl Nehammer, političar desnog centra, rekao je 2023. da je nastavak ugovora u interesu poreznih obveznika. 'Radi se o osiguranju državne imovine i zadržavanju postojećih ugovora što je dulje moguće', objasnio je tada Nehammer, govoreći o vladinom udjelu od 31,5 posto u OMV-u.

Treće, ministrica energetike Zelenih želi ugraditi prirodni plin i neovisnost od Rusije u reviziju strategije nacionalne sigurnosti zemlje. Za prihvaćanje njezinih planova potrebna je dvotrećinska većina u parlamentu, što znači da bi vladajuća koalicija desnog centra i Zelenih ovisila o potpori lijevog centra.