LICENCIRANI POSREDNICI

Do kredita bez šetnje od banke do banke

  • Autor: L. Filipović
  • Zadnja izmjena 01.09.2010 09:47
  • Objavljeno 01.09.2010 u 09:47
krediti

krediti

Izvor: Pixsell / Autor: Pixsell

Nakon što je od Ministarstva financija početkom srpnja kao u prva u Hrvatskoj dobila dozvolu za obavljanju posredovanja u potrošačkom kreditiranju, zagrebačka tvrtka Tata grupa od 1. rujna kreće i s radom

Konkurencija im je zasad samo agencija Progreso grupa, također iz Zagreba, koja je s pružanjem usluga krenula nešto ranije.

Licenca na tri godine

Tržište kreditnog posredovanja u Hrvatskoj nije bilo regulirano sve do početka ove godine kad je na snagu stupio Zakon o potrošačkom kreditiranju. On između ostaloga propisuje da se tim poslom mogu baviti samo posrednici s licencom Ministarstva financija koja se izdaje na tri godine.

Lucija Bušić/tportal.hr

Lucija Bušić/tportal.hr

Izvor: tportal.hr / Autor: Lucija Bušić/tportal.hr

Toni Hrelja

Država je tvrtkama ostavila rok za prilagodbu do kraja godine, nakon čega više neće biti moguće da svaka 'šuša' otvori kreditni ured čega smo sad svjedoci.

'Za dobivanje licence morali smo ispuniti nekoliko uvjeta – od poslovnog plana, pa preko zadovoljavajućeg ureda i obrazovanog kadra s iskustvom. Najvažnija je transparentnost u poslovanju. Obavezni smo jednom godišnje izvještavati ministarstvo o svim financijskim aranžmanima u čijem smo sklapanju posredovali', objašnjava Toni Hrelja, direktor Tata grupe.

Međutim, on sumnja da će novi zakon u potpunosti izbrisati oglase sa 'super' povoljnim kreditima sa stupova javne rasvjete. Njegova je skepsa razumljiva, jer dosad nadležne institucije – HNB, Ministarstvo financija i policija – nisu imale previše uspjeha u ratu protiv crnog kreditnog tržišta.

Naknada se naplaćuje od banaka

U inozemstvu upravo se preko licenciranih posredničkih agencija sklopi najveći broj kredita. U Njemačkoj se preko 60 posto kredita građanstva plasira preko specijaliziranih agencija - službenih vanjskih kanala prodaje banaka. U Velikoj Britaniji taj postotak još je veći i dostiže gotovo 80 posto.

'Umjesto da šeće od banke do banke, mi klijentu možemo ponuditi sve na jednom mjestu. Naša usluga koncentrirana je na građanina. Posao nam je da mu pomognemo i savjetujemo kako lakše odabrati proizvod koji mu odgovara. Za klijenta je to sve besplatno, jer naknadu naplaćujemo od banaka', navodi Hrelja koji se na bavljenje posredničkim poslom odlučio nakon pet godina provedenih u Hypo Alpe Adria banci i revizorskoj kući KPMG.

Tata grupa trenutačno ima potpisan ugovor o posredovanju s OTP bankom, a u pregovorima su s još nekoliko banaka. Kao veliku prednost pred konkurencijom Hrelja ističe tvrtkin portal moj-bankar.hr na kojem su uspoređeni krediti svih banaka u Hrvatskoj.

'Preko njega nam se javlja sve više klijenata. Najveći je interes za nenamjenske gotovinske i stambene kredite. Isto tako imamo dosta upita za refinanciranje postojećih dugovanja u cilju smanjenja mjesečne rate i produljenja broja godina otplate', kaže Hrelja.

Kad uđemo u EU, kamate neće pasti

Komentirajući česte povike kako banke u Hrvatskoj drže previsoke kamatne stope, Hrelja kaže kako su kod nas, uspoređujući s zemljama u regiji, kamate još povoljne. Kad se gledaju zapadne zemlje, situacija je dosta lošija.

Valutna klauzula nužno je zlo

'Najidealnije bi bilo kad bi se građani mogli zaduživati u valuti koju zarađuju. Ovako su izloženi tečajnom riziku. Ali investitori izvana ne vjeruju kuni bez obzira na to što je ona bila stabilna u zadnjih 15 godina, tako da je valutna klauzula nužno zlo', misli Hrelja.

'Hoće li kamate drastično pasti kad uđemo u EU? Najvjerojatnije neće. Ipak, trenutačno je vidljiv trend smanjenja kamatnih stopa nakon oslobađanja likvidnosti od HNB-a. Nastavak smanjenja kamatnih stopa prije svega ovisi o sustavnom riziku koji je definiran rizikom države. Ali svakako očekujemo izmjene u sustavu kamatnih stopa, pogotovo onih varijabilnih, tako da će se u budućnosti vezivati na kretanje Euribora kao referentne kamatne stope', smatra Hrelja.

U slučaju da država odluči uvesti porez na aktivu banaka, trend pada kamatnih stopa bi se, kaže Hrelja, zaustavio. Banke bi to kompenzirale ili rastom kamata ili bi zadržale postojeće sve dok bi takav porez bio na snazi.

'Ako se već razmišlja o porezu na banke, bilo bi bolje oporezivati njihovu dobit. To bio bilo poštenije. Ekstra porez na dobit plaćale bi one banke koje dobro posluju i one bi to lako mogle namiriti', ističe Hrelja.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi