Dow Jones indeks porastao je 0,92 posto, na rekordan 51.671 bod, dok je S&P 500 skočio 1,65 posto, na 7.554 boda, a Nasdaq 3,07 posto, na 26.683 boda. Snažan rast cijena dionica zahvaljuje se okvirnom sporazumu SAD-a i Irana kojim bi trebao biti okončan tromjesečni rat.

Sporazum, koji će biti potpisan u petak u Švicarskoj, ne rješava ključna pitanja, kao što su iranski nuklearni program i sukob između Izraela i Libanona, no sadrži otvaranje Hormuškog tjesnaca, ključnog puta za izvoz nafte s Bliskog istoka. Zahvaljujući tome cijene su nafte jučer pale oko 5 posto i zaronile na najniže razine od ožujka. To je izazvalo pad cijena dionica u energetskom sektoru, ali je potaknulo rast sektora kojima odgovaraju niže cijene energenata, kao što je zrakoplovni.

Zbog pada cijena nafte, splasnule su bojazni ulagača od jačanja inflacije idućih mjeseci i povećanja kamatnih stopa središnjih banaka, što bi usporilo rast gospodarstava. Ovoga tjedna održat će se sjednica čelnika američke središnje banke. Na tržištu se ne očekuje povećanje kamata, ali će se pažljivo analizirati poruke čelnika Feda.

Kako se inflacija u SAD-u kreće na najvišim razinama u tri godine, na tržištu se procjenjuje da bi Fed krajem godine mogao povećati kamatne stope.

Najviše su jučer porasle cijene tehnoloških dionica, pa je nastavljen oporavak tog sektora nakon nedavnog oštrog pada.

Nastavljen je i snažan rast cijene dionice SpaceX-a. U petak, prvog dana trgovanja na Nasdaqu, cijena dionice te tvrtke multimilijardera Elona Muska za raketne tehnologije i satelitske komunikacije skočila je 19 posto, a za toliko je poskupila i u ponedjeljak.

I na većini europskih burzi cijene su dionica jučer porasle. Frankfurtski DAX indeks ojačao je 1,05 posto, na 24.894 boda, a pariški CAC 0,40 posto, na 8.384 boda. Londonski FTSE oslabio je, pak, 0,39 posto, na 10.430 bodova.

Azijske su burze jutros nastavile višednevni rast, no trguje se opreznije jer je euforija u vezi mirovnog sporazuma SAD-a i Irana splasnula, pa su u fokusu ulagača gospodarski pokazatelji i odluke središnjih banaka. Zbog povišenje inflacije, japanska središnja banka povećala je ključnu kamatnu stopu za 0,25 postotnih bodova, na 1,0 posto, najvišu razinu od 1995. godine.

Ulagači čekaju pojašnjenja čelnika središnje banke o tom, drugom povećanju kamata od prosinca prošle godine.

Australska središnja banka odlučila je, pak, ostaviti kamate nepromijenjene na 4,35 posto, no poručila je da to ne znači da ih neće nastaviti podizati jer je inflacija i dalje povišena. I dok su na većini burzi u regiji cijene dionica porasle, u Hong Kongu su pale, nakon što je objavljeno da je potrošnja u trgovini na malo u Kini u svibnju pala, prvi put nakon više od tri godine.

Taj podatak ukazuje na slabost potrošnje i najavljuje usporavanje rasta gospodarstva.

Cijene nafte stagniraju

A nakon što su jučer oštro pale, cijene nafte stagniraju na najnižim razinama od ožujka. Na londonskom je tržištu cijena Brent barela jutros skliznula 0,29 posto, na 82,95 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,06 posto, na 80,70 dolara.

Dolar blago ojačao

Na valutnim je tržištima, pak, vrijednost dolara prema košarici valuta blago porasla. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 99,65 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 99,55 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 160,05 na 160,25 jena.

Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 1,1575 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1605 dolara.