Osim kategorije top managementa, koja ima u prosjeku 96 posto višu plaću u odnosu na prosjek, najplaćenija zanimanja su ona iz područja tehnologije i razvoja (75 posto više od prosjeka), telekomunikacija (+35 posto), ljudskih potencijala (+33 posto) te informacijskih tehnologija (28 posto).

Najmanje prosječne plaće imaju radnici u pomoćnim zanimanjima (-42 posto), te radnici u tekstilnoj i kožnoj industriji (-43 posto).

U posljednja tri mjeseca muškarci su imali u prosjeku 11 posto višu plaću od žena, što je nešto veća razlika u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je ta razlika iznosila osam posto. Muškarci su u prosjeku imali 5.513 kuna, dok su žene imale u prosjeku 4.983 kune.

U odnosu na prethodni kvartal prosječna plaća muškaraca je jedan posto niža, dok je kod žena ta razlika nešto veća i iznosi tri posto.

Osobe sa završenim fakultetom imaju 51 posto višu plaću u odnosu na osobe sa srednjoškolskim obrazovanjem, a 20 posto višu plaću od prosječne. Završeni magisterij ili doktorat povećava plaću u prosjeku za čak 105 posto u odnosu na srednju stručnu spremu.

U odnosu na prosječnu plaću u istraživanju, ispitanici sa srednjom stručnom spremom imaju prosječno 21 posto nižu plaću, dok ispitanici s postdiplomskim ili MBA školom imaju 63 posto višu plaću od prosjeka.

Visina plaća ovisi i o vlasničkoj strukturi tvrtke, stoga su plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu veće za 11 posto od prosjeka i iznose u prosjeku 5.945 kuna. Za razliku od njih, plaće u tvrtkama u pretežno domaćem vlasništvu su najniže i iznose osma posto manje od prosjeka, 4.937 kuna.

Prosječna plaća u tvrtkama u državnom vlasništvu četiri posto je viša od prosjeka i iznosi 5.590 kuna.

Osim vlasništva, za dobru plaću bitna je i veličina tvrtke. U tvrtkama s manje od 10 zaposlenih prosječna je plaća 15 posto ispod prosjeka i iznosi 4.571 kunu, dok je u tvrtkama s 21 do 50 zaposlenika plaća jedan posto niža od prosjeka. Prosječna plaća u tvrtkama s 50 do 250 zaposlenika viša je za tri posto i iznosi 5.517 kuna. Plaće u tvrtkama većim od 1.000 zaposlenika su četiri posto veće od prosjeka.

Gledano prema županijama, najniže plaće u drugom kvartalu zabilježene su ponovno u Virovitičko-podravskoj županiji, čak 19% ispod prosjeka. Najniže prosječne plaće još su i u Vukovarsko-srijemskoj i Ličko-senjskoj županiji (18 posto, odnosno 17 posto ispod prosjeka).

Sukladno očekivanjima, najviša prosječna plaća zabilježena je u Gradu Zagrebu i to 14 posto iznad prosjeka i ona iznosi 5.997 kuna.

Na početku karijere, dok još nemaju iskustva ispitanici imaju 17 posto manju plaću od prosjeka. S godinom do dvije iskustva ispitanici u prosjeku imaju osam posto nižu plaću. S tri do pet godina iskustva plaća je četiri posto viša od prosjeka, a sa šest do deset godina plaća je sedam posto viša od prosječne.

Gledano prema dobi ispitanika, oni do 24 godine imaju 26 posto nižu plaću od prosjeka, dok se maksimum plaće postiže od 55 godine života (14 posto viša od prosjeka).

Gledajući plaće u zemljama regije, Hrvatska je na trećem mjestu s prosječnom plaćom od 693 eura. Najviša neto prosječna plaća je u Češkoj i iznosi 804 eura. Slovačka je na drugom mjestu sa 697 eura.  Prosječna neto plaća u Bosni i Hercegovini 25 posto niža je od one u Hrvatskoj i iznosi 520 eura, dok je plaća u Mađarskoj 28 posto niža. Najnižu prosječnu plaću u regiji ima Srbija; ona je 46 posto niža od one u Hrvatskoj i iznosi 373 eura.