ekonomisti tvrde:

'Čeka nas 100.000 izgubljenih radnih mjesta, BDP bi mogao pasti i 15 posto'

  • Autor: N. S.
  • Zadnja izmjena 30.04.2020 15:38
  • Objavljeno 30.04.2020 u 15:37
Damir Novotny

Damir Novotny

Izvor: Pixsell / Autor: Goran Kovacic/PIXSELL

Pad BDP-a od 9,4 posto koje za ovu godinu očekuje Vlada u okvirima je prognoza MMF i drugih međunarodnih institucija pa su se vjerojatno orijentirali prema tome, navode ekonomisti. Složni su da je pad od 9,4 posto optimističan scenarij, ali da će to itekako osjetiti na standardu građana, koji mogu očekivati manji raspoloživi dohodak za trošiti.

'Rekao bih da je optimističan scenarij, a pesimističan bi se kretao negdje oko 15 posto. To će u velikoj mjeri ovisiti o kretanjima u turizmu budući da on čini oko 20 posto BDP-a', kazao je za 24 sata ekonomski analitičar Damir Novotny i poručio:

'Možemo očekivati da će negdje oko 100.000 radnih mjesta biti izgubljeno' Potpuno pogrešno bilo da Vlada taj gubitak nadoknadi povećanim zapošljavanjem u državnom sektoru, kao što je to bilo 2009. kada je izgubljeno 150.000 radnih mjesta. U Banskim dvorima iduće godine očekuju rast gospodarstva od 6,1 posto, a Novotny smatra kako je to moguće realizirati, ali sve naravno ovisi o epidemiološkoj situaciju.

Novotny kaže i kako bi ga veselio još snažniji pad BDP-a i onda brzi oporavak:

'Bojim se scenarija 2008. i 2009. kad smo nakon pada BDP-a imali dugogodišnju stagnaciju što nikako nije dobro. Puno bolji scenarij bi bio kad bi ekonomske aktivnosti naglo pale i onda se vratile nazad. Važna razlika između krize 2008. i 2009. jest što je ovoga puta Vlada razumjela i naučila neke lekcije pa će vrlo vjerojatno nastaviti djelovati proturecesijski, a ne kao vlada 2009, godine koja je svojim mjerama podizanja poreza i uvođenja dodatnih poreznih opterećenja zapravo djelovala u korist recesije. Izgledi su nam da dođe do naglog ekonomskog pada ove godine, jer je došlo do potpunog zatvaranja gospodarstva, ali isto tako bi se moglo dogoditi da se sljedeće godine ekonomija oporavi. To bi bio scenarij koji bi ja zagovarao'.

Ekonomist Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta kaže da je Vlada napravila umjereno sretni, optimistični scenarij s padom BDP-a od 9,4 posto, ali da će seto itekako osjetiti na standardu građana koji mogu očekivati manji raspoloživi dohodak za trošiti.

Lovrinčević kaže da je Vlada očito uzela u obzir i izbore tijekom ljeta, pa nikakvih drastičnih rezova, ali niti ikakvih reformi neće biti.

  • +13
  • +10

U NSK održana 227. sjednica Vlade RH

Izvor: Pixsell / Autor: Igor Kralj

'Ovaj scenarij podrazumijeva da ćemo ipak imati oko 30 posto turista u odnosu na prošlu godinu i da se neće pojaviti drugi val epidemije. Ako se on pojavi na jesen, pad će biti puno gori. Ključna će biti tri ljetna mjeseca. Industrijalizirane zemlje će sigurno početi oporavak, ali mi ovisimo o turizmu i samo od toga ovisi hoćemo li biti u toj grupi s oporavkom ili u grupi onih koji će još jače pasti. Sve može završiti i s boljim scenarijom, ali su ipak vjerojatnosti veće da on bude gori ', kaže Lovrinčević.

On ističe da je država odlučila funkcionirati na dug, održavati zaposlenost kroz pomoć gospodarstvu do lipnja, a vjerojatno i nakon toga. Rast od 6,1 posto sljedeće godine za njega je "prehrabar" i značio bi da će uslijediti potpuni oporavak, dobra turistička sezona i zaposlenost. Nakon ovog lipnja, ako se ne produže mjere pomoći, nezaposlenost će ipak rasti, a već sad je jasno da plaće padaju. S ovim projekcijama, Lovrinčević predviđa da Vlada neće smanjivati plaće javnom sektoru kako ne bi pogoršala krizu, nego eventualno neka materijalna prava.

šef hup-a

Majetić: Pad BDP-a od 9,4 posto velika i ozbiljna brojka

Pad hrvatskog gospodarstva od 9,4 posto u ovoj godini je velika i ozbiljna brojka i za povratak rasta i oporavka potrebne su daleko ozbiljnije i drastičnije mjere od onih koje je Vlada najavila u svom planu reformi, kazao je u četvrtak glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Davor Majetić

"Pad hrvatskog gospodarstva od 9,4 posto u 2020. je izuzetno velika i ozbiljna brojka. Da bi se iz tog pada gospodarstva vratili što brže u nekakav normalan rast i oporavak potrebne su nam daleko ozbiljnije i drastičnije mjere nego je Vlada najavila u svom planu reformi za 2020." rekao je Majetić komentirajući danas predstavljen Nacionalni program reformi i akcijski plan rasterećenja gospodarstva.

Vlada  je u četvrtak prihvatila Nacionalni program reformi za 2020. godinu i Plan konvergencije za 2020. i 2021. godinu koji u dijelu ekonomske politike sadrži tri ključna cilja - održivi gospodarski rast i razvoj, povezivanje obrazovanja s tržištem rada i održivost javnih financija. U programu konvergencije za ovu godinu se projicira pad BDP-a od 9,4 posto, a za iduću godinu oporavak po stopi od 6,1 posto.

"Pozdravljamo administrativno rasterećenje kroz digitalizaciju i micanje papira, no nama osim toga treba ozbiljno financijsko rasterećenje gospodarstva da bi gospodarstvenici sve svoje resurse, znanja i novac usmjerili u oporavak gospodarstva, oporavak tvrtki, u plaće radnika i da trošak poslovanja bude što manji", istaknuo je Majetić.

Napominje kako Hrvatskoj treba rasterećenje te kako radi padnemije "Covida-19" u sljedeće dvije godine treba "jedan ozbiljan financijski plan kako osigurati likvidnost hrvatskih poduzeća i sačuvala radna mjesta".

Majetić napominje da se mora nastaviti digitalizacija, kao što se pokazalo za vrijeme ove panedmije da je moguća. "Moramo se ozbiljno pozabaviti s javnom upravom, da dio javne uprave može raditi od kuće, što će biti velika ušteda. Moramo se pozabaviti teritorijalnim ustrojem RH, koji je pokazao i kroz ove e-propusnice da nije bio efikasan", navodi te dodaje se Hrvatska mora ozbiljnije pozabaviti i pravosuđem te reformirati porezni sustav.

"Moramo se pozabaviti investiranjem i povećanjem javnih investicija kako bi se potrošnja što prije povećala, kao i strateškim analizama u koju industriju ćemo više ulagati, poput poljoprivrede, metaloprerađivačke, a moramo voditi računa i sačuvati mikro i male tvrtke", istaknuo je.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!