PORAZNA STATISTIKA

Čak 1,85 milijuna radno sposobnih Hrvata ne želi raditi

03.09.2012 u 15:15

Bionic
Reading

Od 4,29 milijuna Hrvata samo ih 1,41 milijun radi, što znači da je tek svaki treći stanovnik u radnom odnosu. Od jedne plaće financiraju se tri osobe, bile one umirovljenici, nezaposleni, izvan radne snage ili učenici

Najveći je problem nizak udio radne snage, jer je svega 1,71 milijun ljudi evidentiran kao radno aktivan. Prema anketi o radnoj snazi koju provodi Državni zavod za statistiku, krajem 2010. u Hrvatskoj je bilo 3,77 milijuna radno sposobnih stanovnika, ali čak 1,85 milijuna ih se izjasnilo da ne žele raditi. Među njima je 1,2 milijuna neaktivnih žena koje iz različitih razloga ne sudjeluju na tržištu rada.

U radno sposobno stanovništvo ubrojeni su svi ljudi od 15. godine života. Treba napomenuti da je među dva milijuna neaktivnih oko 350 tisuća mlađih od 24 godine te 972 tisuće starijih od 65 godina. To je oko 1,3 milijuna ljudi, što znači da oko 700.000 Hrvata 'u najboljim godinama' nema niti traži posao, a nije ni evidentirano u statistici nezaposlenih.

Na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje zadnjeg dana kolovoza evidentirano je 301.583 nezaposlenih, pri čemu je taj broj tijekom vrhunca turističke sezone povećan za oko tri tisuće. S obzirom na one koji ne žele raditi i velik broj umirovljenika od kojih je svega 50 posto u starosnoj mirovini, Hrvatska ne može očekivati visok standard.

Prosječna neto isplaćena plaća u lipnju iznosila je 5492 kune, a prosječna mirovina u srpnju 2160,24 kune. Danas u Hrvatskoj na jednog umirovljenika radi samo 1,25 radnika.

Plaće su već očekivano najmanje u proizvodnji, a najveće u uslužnim djelatnostima. To je izravno povezano s obrazovnom strukturom zaposlenih.

Prosječna plaća u svim djelatnostima prerađivačke industrije iznosila je 4862 kune. Tekstil, odjeća, kožarska i drvna industrija imaju plaće niže od 3500 kuna, a statistiku u toj skupini popravljaju farmaceuti koji su prosječno u lipnju primili 8268 kuna neto plaće. Problem je i pad zaposlenosti u proizvodnji. Od početka godine skoro 6000 ljudi manje je na popisu zaposlenih.

179166,203090,181945,181007
U graditeljstvu
je stanje još dramatičnije. Prosječna plaća u lipnju iznosila je 4693 kune, ali u zgradarstvu su ljudi plaćeni manje od 4000 kuna mjesečno, a tim se dijelom graditeljstva bave manje i privatne tvrtke. Od početka godine u građevini koja je nekoć zapošljavala više od 150 tisuća ljudi od 2011. do srpnja posao je izgubilo 7000 ljudi pa ih sada radi oko 77 tisuća.

Čak i trgovina dijeli otkaze. S manjom kupovnom moći i nižim trgovačkim maržama prostor za otkaze je otvoren pa se unatoč prosječnoj plaći od 4084 kune broj zaposlenih srezao za 3000 ljudi, na manje od 185 tisuća.

Iako je turizam strateška grana, ove godine u ugostiteljstvu nije bilo rasta zapošljavanja, a ni plaća. Na posluživanju radi oko 18 tisuća ljudi koji prosječno zarade 3818 kuna. U hotelima i ostalim smještajnim objektima plaća je znatno veća, skoro 5000 kuna, a i zaposlenost se povećala za 7500 tisuća u odnosu na početak godine.

Telekomunikacijske tvrtke dobro plaćaju, ali režu broj zaposlenih, pa je iz tvrtki otišlo oko 350 ljudi. Stalo je zapošljavanje i u bankama. Iako je prosječna plaća oko 8300 kuna, banke su blago smanjile broj zaposlenih, što je vjerojatno posljedica umirovljenja zaposlenika koji se više ne nadomještaju novim radnim snagama. U bankama u Hrvatskoj radi oko 23 tisuće ljudi.

Država ima manje plaće od najpropulzivnijih sektora, ali zapošljava. Od početka godine do danas u javnoj upravi, obrani i obveznom socijalnom osiguranju radi 1567 ljudi više, a prosječno su plaćeni 6248 kuna mjesečno.

U zdravstvu i obrazovanju zajedno broj zaposlenih ostao je gotovo jednak: broj ljudi kreće se oko 190 tisuća, a povećan je za svega 300 ljudi. Zdravstvo ima prosječnu plaću od 6500 tisuća kuna, a u obrazovanju najlošije su plaćeni zaposlenici osnovnih škola koji mjesečno ne zarade ni 5000 kuna.