Porezi i drugi rezovi

Burza i biznis vole Donalda Trumpa, a kako i ne bi?

  • Autor: Karlo Vajdić
  • Zadnja izmjena 27.01.2018 19:36
  • Objavljeno 27.01.2018 u 19:36
Američki predsjednik Donald Trump

Američki predsjednik Donald Trump

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Američke korporacije i ulagači vrlo su optimistični nakon porezne reforme koja je stupila na snagu početkom godine, no pojedini analitičari sumnjaju u njene dugotrajnije efekte, kao i u to da će donijeti bolje dane prosječnim zaposlenicima i potrošačima

Burzovni indeks Dow Jones, koji mjeri puls američke ekonomije, samo u posljednjih mjesec dana postavio je dva rekorda. Prvo je 4. siječnja prvi put u povijesti preskočio razinu od 25.000 bodova, da bi trinaest dana kasnije prvi put premašio i 26.000 bodova. Spomenuti su rekordi samo nastavak vrlo optimističnog trenda koji je započeo izborom Donalda Trumpa za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država.

U posljednjih 14 mjeseci vrijednost Dow Jonesa porasla je za gotovo 50 posto i iako oprezni analitičari upozoravaju da iza svakog razdoblja rasta mora doći i famozna 'korekcija', ulagački optimizam zasad ne posustaje. Koliko god Trump zaslužio pregršt kritika kojima ga se svakodnevno zasipa, nitko ne sumnja u to da se želi zalagati za američku ekonomiju i da joj želi osigurati sve uvjete za što brži rast u što kraćem razdoblju. Iz takve slike, očekivano, nestaje briga oko dugoročnih posljedica, no burze su očito spremne nagraditi one koji se klade na kratki rok.

Jedan od dugo najavljivanih i očekivanih poteza koje je još tijekom svoje kampanje najavljivao Trump povučen je nekoliko dana prije kraja 2017., da bi zaživio početkom godine. Riječ je o poreznoj reformi kojoj je glavni cilj u kratkom roku rasteretiti i građane i kompanije i stvoriti uvjete za snažan investicijski zamah koji bi trebao rezultirati čvrstim gospodarskim rastom.

Iako je od samog izglasavanja reforme i njenog stupanja na snagu već prošlo dovoljno vremena da početna oduševljenost splasne, ovotjedni sastanak Svjetskog gospodarskog foruma u švicarskom Davosu pokazao je da među američkim i svjetskim biznismenima i dalje vlada jak optimizam. Stephen Schwarzman, glavni izvršni direktor investicijske kuće Blackstone Group, izjavio je da očekuje 'mnogo ulaganja u SAD, što je zaboravljeni i podcijenjeni aspekt američke porezne reforme', piše Bloomberg. 'Kompanije diljem svijeta sada gledaju prema SAD-u komentirajući da je to mjesto unutar razvijenog svijeta na kojem treba biti', dodao je Schwarzman.

  • +22
  • +19

Političari u Davosu

Izvor: Reuters / Autor: CARLOS BARRIA

S njime se slaže i Tidjane Thiam, prvi čovjek velike švicarske investicijske banke Credit Suisse, koji je prokomentirao da će reforma potaknuti kompanije na investicije, dok je Adena Friedman, šefica američke burze NASDAQ, kazala da je reforma 'poticaj rastu SAD-a'. Vjeru u bolju budućnost gaji i Jamie Dimon, prvi čovjek banke JP Morgan Chase koji predviđa da će porezne promjene donijeti rast plaća i ekonomski skok. 'Mislim da je vjerojatno da ćemo u jednom trenutku ove godine dosegnuti (rast od) četiri posto', izjavio je u Davosu Dimon za američku televizijsku mrežu CNBC.

No nisu svi toliko optimistični. Frank Appel, glavni izvršni direktor Deutsche Posta, predviđa da će porezna reforma donijeti samo kratkoročne efekte, dok je Brian Moynihan, glavni izvršni direktor Bank of America, podsjetio da američka stopa nezaposlenosti na razini od 4,1 posto znači da je 'stvarnost povratka radnih mjesta (u SAD, op.a.) vrlo složena' te je upitao 'gdje će ti ljudi raditi'.

U Bank of America ukazuju na nisku stopu nezaposlenosti u SAD-u

U Bank of America ukazuju na nisku stopu nezaposlenosti u SAD-u

Izvor: Reuters / Autor: Reuters

O čemu se točno radi? Američka porezna reforma donijela je niz promjena na strani oporezivanja kompanija, ali i na strani oporezivanja stanovnika. Promjene u oporezivanju kompanija puno su značajnije i to posebno stoga što su rezultat dugogodišnjih problema u američkom poreznom sustavu, što je, drže mnogi, smanjivalo konkurentnost američkih korporacija u svijetu. Neke od uvedenih promjena uvedene su kao permanentne dok je dobar dio njih privremen i porezno olakšanje će s godinama biti sve manje.

Na korporativnoj strani prva velika i vrlo bitna promjena je sniženje porezne stope na dobit kompanija s 35 na 21 posto. Amerika je dugo godina bila jedna od država s najvišom stopom poreza na dobit, što je tamošnje kompanije tjeralo na razne sheme kojima su izbjegavale oštro oporezivanje. Najčešće se radilo o tome da su tamošnje multinacionalne kompanije svu dobit ostvarenu u inozemstvu zadržavale u inozemstvu jer bi prilikom povlačenja te dobiti u SAD ona bila predmetom oporezivanja.

Tim Cook, predsjednik uprave Applea, jedne od brojnih kompanija koja je držala novac dalje od visokih američkih poreza

Tim Cook, predsjednik uprave Applea, jedne od brojnih kompanija koja je držala novac dalje od visokih američkih poreza

Izvor: Profimedia / Autor: UPI

Druga bitna promjena bavi se upravo tom dobiti koja se nalazi na računima velikih korporacija u inozemstvu. Reformom će se omogućiti privremeno razdoblje u kojem će kompanije po nižoj stopi moći prebaciti zaradu nazad u SAD, a drugi dio reforme je promijenio pravila oporezivanja te dobiti i za ubuduće. Ugrubo, američki poreznici će tjerati američke korporacije da plate porez na dobit u barem nekom određenom iznosu, bez obzira na to kojoj državi plaćaju taj porez.

Namjera te promjene je da se američke kompanije obeshrabri u pokušajima da svoje poslovanje prebacuju u porezne oaze s gotovo nepostojećim porezima na dobit. Dodatno, u poreznu reformu su ugrađene i mjere koje bi trebale onemogućiti kompanijama da internim transferima i nabijanjem cijena među poslovnim jedinicama unutar same korporacije također umanjuju poreznu obvezu.

Američki poreznici će tjerati američke korporacije da plate porez na dobit u barem nekom određenom iznosu, bez obzira na to kojoj državi plaćaju taj porez

Američki poreznici će tjerati američke korporacije da plate porez na dobit u barem nekom određenom iznosu, bez obzira na to kojoj državi plaćaju taj porez

Izvor: Reuters / Autor: /Staff/Remote

Još jedan dio porezne reforme je i privremena promjena načina na koji se obračunavaju ulaganja u kapitalnu opremu koja bi trebala dovesti do naglog skoka investicija, a kompanije koje puno izvoze imat će pravo na dodatni porezni odbitak koji bi im trebao ojačati poziciju među inozemnom konkurencijom.

Iako na papiru izgledaju vrlo primamljivo i, kao što potvrđuju izjave iz Davosa, mnogi očekuju snažan skok investicija, ali i veću dobit za dioničare, rast plaća i nova radna mjesta, pravo je pitanje na koji će točno način kompanije iskoristiti nova pravila i hoće li sve to rezultirati i jačim gospodarskim rastom.

  • +2

U Davosu je potvrđeno kako mnogi sudionici očekuju snažan skok investicija

Izvor: Reuters / Autor: DENIS BALIBOUSE

Dio američke porezne reforme okrenut je i građanima. Među mjerama se nalaze smanjenje izravnog poreznog opterećenja, veći porezni odbici za djecu, veći odbici i u nekim drugim porezima, no stručnjaci su skeptični hoće li ti efekti biti dovoljno opipljivi. Prema izračunima, porezno rasterećenje trebalo bi osjetiti čak četiri petine američkih građana, daljnjih 15 posto neće osjetiti nikakve promjene, dok će za preostalih pet posto reforma donijeti nešto više poreze.

Predviđa se da bi prosječna osoba koja zarađuje između 50 i 75 tisuća dolara godišnje mogla na godišnjoj razini zadržati dodatnih sedamstotinjak dolara. Onima koji zarađuju između 30 i 40 tisuća dolara porezi će biti manji za oko 260 dolara, dok će Amerikanci sa zaradama između 100 i 200 tisuća dolara imati dodatnih 2260 dolara na raspolaganju. No kako će to porezno rasterećenje uglavnom biti raspoređeno na redovne isplate osobnih dohodaka, neki komentiraju da Amerikanci neće ni osjetiti da su im porezi niži.

  • +5
  • +2

Američki predsjednik nema previše zamjerki na ekonomsku politiku kod kuće

Autor: KEVIN LAMARQUE

Kako je dobar dio mjera iz porezne reforme privremenog trajanja i s godinama će se rasterećenje smanjivati, pojedini kritičari smatraju da neće biti nekog dugoročnijeg efekta na dobrobit gospodarstva. Očekuje se nagliji skok investicija i možda rast plaća građana u kratkom do srednjem roku, no manji porezni prihodi na dugi rok znače i dodatno opterećenje za američki proračun, odnosno nastavak rasta javnog duga. A to ne bi bilo prvi put da se promjenama regulative na kratki rok ugasi korporativna glad za zaradom, nakon čega ispaštaju prosječni građani.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!