Hrvatska i Bugarska imaju odlučne političke odnose, no na gospodarskom planu suradnja je nedostatna te ima znatan potencijal za jačanje, primjerice na području prometnog i energetskog povezivanja Europe i u tom je smislu interes obiju zemalja i izgradnja terminala za ukapljeni plin na otoku Krku, rečeno je na Hrvatsko-bugarskom gospodarskom forumu održanom u srijedu u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) u sklopu službenog posjeta bugarskog izaslanstva, predvođenog predsjednikom Rosenom Plevnelievim Hrvatskoj
Otvarajući forum, predsjednik HGK Luka Burilović je gospodarske odnose dviju zemalja ilustrirao podacima da je ukupna robna razmjena u 2014. između Hrvatske i Bugarske porasla za 50 posto prema godini prije, ali na iznos od tek 136 milijuna eura, kao i da su do sada hrvatske tvrtke u Bugarsku uložile ukupno 11,3 milijuna eura, dok bugarska ulaganja u Hrvatsku službena statistika niti ne bilježi.
To pokazuje potencijale za razvoj suradnje, istaknula je predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar- Kitarović te iznijela nekoliko razina moguće suradnje dviju država.
'Prva je u planiranim infrastrukturnim projektima - autoceste, željeznice, luke. Druga je u području turizma, prehrambenoj industriji, maloj brodogradnji i ICT tehnologiji, a treća u sklopu energetskog i prometnog povezivanja, kao što je plinsko povezivanje, dunavski plovni put i sl. To je povezivanje osobito važno za budućnost država srednje i jugoistočne Europe', kazala je Grabar-Kitarović.
Pritom je posebno istaknula da 'u kontekstu jačanja energetske suradnje pred Hrvatskom i Bugarskom stoji važna mogućnost stvaranja novog plinskog tržišta'.
'Riječ je o projektima umrežavanja regionalne energetske plinske infrastrukture, u čemu Bugarska ima veliku ulogu, ali i o gradnji jednog od europskih prioritetnih projekata - krčkog terminala za ukapljeni prirodni plin, na čijem ostvarenju naše zemlje uspješno surađuju. Cijenim što Bugarska bez zadrške podupire gradnju tog terminala, kao što Hrvatska podržava izgradnju poveznica prema Rumunjskoj, Srbiji, Grčkoj i Turskoj, koje će pridonijeti većoj sigurnosti opskrbe plinom u Europi, napose u srednjoj i jugoistočnoj', naglasila je predsjednica Grabar-Kitarović, dodajući da se tu ne radi samo o bilateralnim interesima, već o širem, europskom interesu.
Nedostatnu gospodarsku suradnju i buduće mogućnosti za njeno jačanje posebice je izdvojio i bugarski predsjednik Plevneliev.
'Teško je objasniti da Grčku posjećuje milijun bugarskih turista, Tursku 1,3 milijuna, a Hrvatsku tek 15.000. Teško je objasniti i da robna razmjena između Bugarske i Srbije iznosi gotovo milijardu eura, a s Hrvatskom niti 140 milijuna eura. To samo govori da postoji ogroman potencijal pa pored velikog prijateljstva treba biti i pragmatičan te tražiti konkretne prilike i za bugarske i za hrvatske poduzetnike', kazao je Plevneliev.
Izrazio je nadu da će hrvatske kompanije 'otkriti Bugarsku, zemlju s najnižom jedinstvenom poreznom stopom u Europi, od svega 10 posto, u koju je posljednjih 10 godina uloženo više od 40 milijardi eura, koja ima sedmu najveću brzinu interneta na svijetu te spada među top deset svjetskih država za outsorcing; unazad deset godina je u ICT sektoru otvorila 35 tisuća novih radnih mjesta, a u autoindustriji 20 tisuća".
I Plevneliev je potvrdio da ta zemlja planira gradnju plinske interkonekcije sa susjedima, kako bi se ostvarila i europska energetska unija, 'jer svaka država ima pravo na alternativne dobavne izvore'.
'Svaka država želi biti konkurentna, no tvornice i ulagači dolaze tek onda kada imate izbor energije i kada cijenu te energije ne formira jedan monopolist, nego slobodno tržište i konkurencija', istaknuo je Plevneliev te dodao da je korak u tom smjeru i regionalna energetska burza, čije osnivanje podržava.
