Revizija je iznimno važna za uspješno poslovanje neke tvrtke, no mnogi je i dalje vide kao neku vrstu obveze, pokazalo je nacionalno istraživanje o ulozi i vrijednosti revizije u poslovnom okruženju, koje su provele Hrvatska revizorska komora (HRK) i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP)
Istraživanje pod nazivom "Indeks kvalitete i vrijednosti revizije" provedeno je u povodu 20 godina rada komore. Provodilo se od lipnja do rujna 2026. na 65 sudionika - 33 velika, 20 srednjih, 10 malih i dva mikro poduzeća. Ispitanici su primarno bili članovi uprave, nadzornih odbora i financijski direktori.
vezane vijesti
"Korisnici prepoznaju vrijednost revizije i smatraju je važnom za poslovanje, no često je prati narativ zakonske obveze, posebno kod malih poduzeća", kazao je predsjednik Hrvatske revizorske komore Berislav Horvat.
Više od polovice ispitanika (64,6 posto) reviziju vidi kao neku vrstu obveze, s tim da veličina poduzeća utječe na percepciju revizije: što je poduzeće manje, veće je doimanje revizije kao obveze.
Važno je, s druge strane, da ispitanici prepoznaju doprinos kvalitetne revizije poslovanju i korporativnom upravljanju budući da čak 80 posto ispitanika smatra da kvalitetna revizija dugoročno pozitivno utječe na poslovanje i korporativno upravljanje, dok 64,6 posto ispitanika ocjenjuje da rezultati revizije pružaju korisne informacije za donošenje poslovnih odluka.
Nadalje, 52,3 posto anketiranih preporuke revizorskih stručnjaka koristi često ili uvijek.
Poslovni korisnici konkretan učinak revizije vide u jačanju internih kontrola i upravljanju, u povećanju povjerenja banaka i financijskih institucija, ali i u jačanju ugleda i kredibiliteta tvrtke. Čak 87,7 posto ispitanika prepoznaje doprinos revizije povjerenju u financijske izvještaje. Cijena snažno utječe na odluku o odabiru revizora kod 55 posto ispitanih, dok 61,5 posto smatra kako preniska cijena može utjecati na kvalitetu.
Jednom od ključnih vrijednosti i uloga revizije smatra se pouzdanost i točnost financijskih izvještaja, a traži se više preporuka, dodane vrijednosti i naprednih alata. Za kraj, 77 posto ispitanika mišljenja je da revizori primarno doprinose točnosti financijskih izvještaja u njihovu poslovanju.
U Hrvatskoj je, naglasio je Horvat, registrirano ukupno 189 revizorskih društava i 563 ovlaštena revizora, što je blagi porast u odnosu na 2024. Kazao je i da je čak 41 posto ovlaštenih revizora mlađe od 45 godina.
Isto tako, u našoj je državi, procjenjuje se, oko 3.500 obveznika zakonske revizije. Za 2025. godinu predana su na javnu objavu 5.262 revidirana financijska izvještaja, od čega se 546 odnosi na konsolidirane financijske izvještaje.
Izvršna direktorica komore Zrinka Bratić je istaknula da je Hrvatska revizorska komora strukovna organizacija revizorskih društava, samostalnih revizora i ovlaštenih revizora, sa zakonom utvrđenim javnim ovlastima. Osnovana je 2006. u Zagrebu, a pridružena je članica međunarodnih organizacija IFAC i Accountancy Europe.
