Produlji li se rat u Iranu te zatvaranje Hormuškog tjesnaca, Europi i svijetu ne prijeti samo nestašica goriva. Bit će tu i nestašica hrane, umjetnih gnojiva, polimera, helija, aluminija, čak i mikročipova, izjavio je u intervjuu za N1 bivši predsjednik Uprave Podravke, Zvonimir Mršić.

U razgovoru s novinarom Hrvojem Krešićem, naveo je da je aktualni rast inflacije bio u skladu s prognozama MMF-a koji je predvidio jedan posto inflacije ako će rat trajati mjesec dana. Naveo je da za tri mjeseca rata možemo očekivati porast inflacije od tri posto, a vladino zamrzavanje cijena ocijenio je dobrim potezom. Ipak, upozorio je da borba protiv inflacije zahtijeva i druge mjere koje onoga tko ih uvede neće učiniti previše popularnim.

'Hrana u Hrvatskoj nije skupa samo zbog rasta cijene energenata nego prvenstveno zato što nismo dostatni u proizvodnji hrane. Čak je i Državna revizija priznala nedavno da je 3,5 milijardi eura poticaja za poljoprivredu bačeno u vjetar jer smo količinski u proizvodnji hrane, unatoč tome, ostali na razini 2010. godine. Ako je većina proizvoda na našem tržištu stranog porijekla, kamo su otišle te milijarde?', zapitao se Mršić, prenosi N1.

Izrael ima bolju poljoprivrednu politiku, a nema vode

Na tom tragu, naveo je da su sve ranije Vlade pa tako i aktualna, vodile pogrešnu poljoprivrednu politiku zbog koje nismo niti konkurentni niti samodostatni. Naveo je da smo uz postojećih milijun hektara obrađenih površina, već trebali imati 500 tisuća do milijun hektara novih obrađenih površina, kojih, međutim, nema.

'Nama uvoz diktira cijene hrane, a premalo izvozimo. Previše robe cirkulira u jednom smjeru što znači da nismo učinili dovoljno da nam poljoprivreda bude konkurentna, a isti je slučaj i s industrijom. Nisu osnovana nova poduzeća koja bi proizvodila hranu, pa kad ste ovisni o uvozu netko drugi vam diktira cijene, odnosno dio vlastite neefikasnosti prelijevate na cijene u domaćim dućanima', upozorio je Mršić.

Dodao je da trebamo novu poljoprivrednu strategiju koja će biti konkretna i mjerljiva, a cilj joj mora biti samodostatna proizvodnja hrane. Pozvao je vladu na hitne poticaje proizvodnje sve hrane, a pogotovo one u staklenicima i plastenicima jer bi time u kratkom roku mogli proizvesti povrtne kulture. Klimatske i druge uvjete za to imamo, naveo je Mrsić, samo ih moramo bolje koristiti.

'Poljoprivredna proizvodnja u Izraelu je konkurentnija od Hrvatske, a Izrael nema ni zemlje ni vode. Mi vode imamo na pretek, ali ni tu nismo nažalost napravili dovoljno jer kad pada kiša, mi imamo poplavu, a kad nema kiše, imamo sušu', kritizirao je Mršić.

Već nedostaje helija

Upitan o usporedbi aktualne krize s onom iz sedamdesetih, naveo je da je situacija znatno gora. Tada je bila važna samo nafta iz Perzijskog zaljeva, a danas je to izvor LNG-a, umjetnih gnojiva, polimera, sumpora, aluminija i drugih važnih sirovina.

LNG, podsjetio je, važna je sirovina za proizvodnju polimera, tako da će brojne stvari poskupjeti, čak i ambalaža i automobili.

'Helija već nedostaje, a potreban je za proizvodnju mikročipova. Potraje li ovo tri ili šest mjeseci, bit će u pitanju dostupnost i hrane i mnogih proizvoda. To bi mogao biti i poseban problem za našu turizam, puknu li lanci opskrbe jer mi nemamo hrane za sebe, a onda ni za turiste (...) Nepredvidiva je situacija pred nama, nadajmo se da će trajati kratko, zaključio je Mršić.