Sabor danas raspravlja o zakonskim izmjenama koje bi građanima s redovitim primanjima omogućile otvaranje i korištenje besplatnog računa u bankama. Riječ je o reformi koja bi trebala stupiti na snagu početkom 2026. godine i koja, kako tvrde u Ministarstvu financija, ima za cilj olakšati pristup osnovnim financijskim uslugama te ukloniti niz nepotrebnih naknada
Glavni savjetnik ministra financija Matej Bule istaknuo je gostujući na HRT-u da će novi paket biti dostupan svim građanima koji na bankovni račun primaju redovita primanja – plaću, mirovinu ili naknade. No, korištenje tog paketa neće biti automatsko, već će svaki korisnik morati sam zatražiti prelazak na model besplatnog računa.
U okviru tog paketa, građanima će se omogućiti besplatno otvaranje, zatvaranje i vođenje računa, korištenje mobilnog ili internetskog bankarstva (ovisno o izboru korisnika), besplatno podizanje i polaganje gotovine, zaprimanje domaćih i međunarodnih uplata te izdavanje i korištenje debitne kartice.
vezane vijesti
Bule ističe da se ideja temelji na jednostavnoj logici: ako plaća mora biti isplaćena isključivo na bankovni račun, onda bi barem jedan takav račun trebao biti besplatan.
Dodatne pogodnosti za umirovljenike i ranjive skupine
Posebnu pozornost zakon daje umirovljenicima i socijalno osjetljivim građanima. Njima će biti omogućeno podizanje gotovine bez naknade na šalterima i bankomatima banke u kojoj imaju račun, dok će od 2026. dvaput mjesečno moći besplatno podizati novac i na bankomatima drugih banaka.
Korisnici besplatnih računa neće imati mogućnost prekoračenja niti korištenja kreditnih kartica, a moći će birati između mobilnog i internetskog bankarstva, ali ne koristiti oba servisa istodobno.
Potrošači pozdravljaju, ali traže više
Predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača Ana Knežević podržava ovu promjenu, no smatra da se potrošačima još uvijek ne pruža dovoljna zaštita.
‘Svi mi moramo primati plaće ili mirovine preko banke, pa se postavlja pitanje zašto uopće plaćamo vođenje računa?’, upozorila je Knežević i dodala kako građani često ne znaju koliko zapravo plaćaju bankarske usluge jer ne čitaju, ne razumiju ili ne dobivaju jasne informacije.
Banke nezadovoljne: ‘Netko mora platiti sustav’
S druge strane, banke su oprezne i nezadovoljne. Ivan Hrvoje Maljković iz Hrvatske udruge banaka upozorio je da novi zakon zadire u tržišne principe i poduzetničke slobode.
‘Ako uslugu ne smijete naplatiti, a imate realan trošak njezina pružanja – to je ozbiljan problem za bankarski sektor. Digitalna infrastruktura, održavanje sustava, sve to košta, a ljudi to često ne vide’, kazao je Maljković, navodeći primjer koncerata ili turističke sezone u kojima se sustav mora održavati savršeno funkcionalnim.
Podsjetio je i da su banke ‘produžena ruka države’, odgovorne za sprječavanje pranja novca i sigurnost transakcija, a svi depoziti u bankama osigurani su do 100.000 eura.
Prva faza promjena
Iako su mišljenja različita, svi se slažu da je riječ o prvoj fazi značajne promjene u pristupu osnovnim financijskim uslugama. Tek nakon što zakon stupi na snagu i krene provedba, bit će moguće uočiti sve eventualne nedostatke – i prilagoditi se realnim potrebama građana.
