VLADA NE MARI

Banke izvlače novac iz Hrvatske

  • Autor: Z. Korda
  • Zadnja izmjena 19.11.2010 08:46
  • Objavljeno 19.11.2010 u 07:00
novac aktovka

novac aktovka

Izvor: Corbis / Autor: Bill Ross/CORBIS

Vijest da Hypo Alpe Adria banka već drugi put u ovoj godini planira isplatiti dividendu aktualizirala je pitanje izvlačenja kapitala iz Hrvatske. Tijekom godine je iz banaka u stranom vlasništvu u inozemstvo prebačeno gotovo dvije milijarde kuna. Alarmantni trendovi zasad ne brinu hrvatsku Vladu s obzirom na to da ne poduzima baš ništa da se bijeg kapitala zaustavi

Pokušaji hrvatske Vlade da privuče strani kapital zasad su se pokazali neuspješni. Naprotiv, umjesto dolaska kapitala, u posljednje vrijeme sve je uočljiviji proces povlačenja kapitala iz Hrvatske.

Samo četiri velike banke u stranom vlasništvu, ZABA, PBZ, Erste i Hypo banka, u 2010. godini su isplatile (ili će isplatiti) 1,86 milijardi kuna putem redovnih i izvanrednih dividendi. To je više od polovice ostvarene dobiti svih hrvatskih banaka u 2009. godini (3,44 milijarde kuna). Najviše je povukla Zagrebačka banka, koja je UniCreditu i Allianzu, najvećim dioničarima, isplatila 1,15 milijardi kuna.

Činjenica da su bankari promijenili višegodišnju praksu zadržavanja dobiti, svjedoči o tome da financijski investitori polako dižu ruke od Hrvatske, procjenjujući da se kapital može puno bolje oploditi na nekim dugim destinacijama. Bankari već neko vrijeme tvrde da, usprkos višku likvidnosti, u Hrvatskoj nemaju dovoljno kvalitetnih projekata za financiranje.

Istovremeno, poduzetnici se žale na previsoke kamatne stope, na što banke odgovaraju da kamate ne mogu biti niže zbog visoke premije rizika, pri čemu je visoki rizik, kako kažu, posljedica prevelike državne potrošnje.

Kako se stanje po pitanju državnih financija kontinuirano pogoršava, logično je da banke izlazak iz pat pozicije pronalaze u povlačenju kapitala. Povrat kapitala odgovara i stranim maticama koje su, za razliku od hrvatskih podružnica, znatno slabije kapitalizirane, a u dogledno vrijeme trebaju provesti dokapitalizaciju, sukladno novim pravilima Europske unije.

Prilikom odlučivanja o povlačenju kapitala nije nevažna i činjenica da u Hrvatskoj ne postoje nikakva porezna ograničenja. Naime, na isplaćenih 1,86 milijardi kuna četiri banke neće platiti ni kunu poreza. U uređenim državama bijeg kapitala ovih razmjera sigurno bi izazvao reakcije kreatora ekonomske politike. Hrvatska Vlada, međutim, ne pokazuje zabrinutost te dosad nije povukla nijedan potez kojim bi se ovaj proces spriječio.

S druge strane, oporbeni političari i ekonomisti već neko vrijeme upozoravaju na problem povlačenja kapitala i govore o nužnosti uvođenja protumjera. Između ostaloga, predlažu uvođenje poreza na dividendu i kapitalnu dobit. Također, zalažu se za porezno stimuliranje reinvestiranja dobiti.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi