Banke će i porez na ekstraprofit prevaliti na leđa građana? HNB: Nije nemoguće

U prvih devet mjeseci ove godine banke su zaradile pet milijardi kuna, što je milijardu više nego lani u isto vrijeme. Do kraja godine njihova bi dobit trebala biti i viša, čime ulaze u porezne škare novog nameta, piše Novi list.

Otprilike se procjenjuje da bi na razini sektora na ime novog poreza mogle platiti 500 do 700 milijuna kuna. No odnosi se to mahom na najveće i najprofitabilnije banke, koje drže i najveći udio na tržištu.

Što se banaka općenito tiče, stvari stoje tako da je njima zbog pandemijske krize dvije godine bilo zabranjeno isplaćivati dividendu. Ona velika dobit iz 2019. zadržala se u bankama do početka ove godine.

Strani vlasnici već su bili na rubu živaca kada im je HNB, u skladu s odlukama ECB-a, konačno dopustio da nagomilane zarade izvuku u vidu dividendi, što i čine.

Banke su trljale ruke, no onda ih je odluka države o solidarnom porezu zatekla pri kraju godine, kada se više teško mogla potezati ručna.

Iz bankarskih se krugova neslužbeno može čuti da će zbog poreza na ekstraprofit u zadnjem kvartalu vjerojatno opet pribjeći 'konzervativnijim' politikama, povećavati rezervacije, ali i tražiti oblike 'kreativnog računovodstva' kako bi se u zadnji čas izbjegao porez ili ublažio njegov teret.

Spominju se i tužbe, no s obzirom na epilog slučaja švicarac, banke baš i nisu ohrabrene.

Hrvatskoj narodnoj banci Novi list je poslao upit – kako je to uopće moguće i kakav je stav HNB-a o takvoj retorici i mogućem postupanju, s obzirom na to da vrijednosti rezervacija i ostali računovodstveni pojmovi ne bi valjda trebali biti nešto što se proizvoljno utvrđuje, već bi trebali biti utemeljeni na standardima i odluci, odnosno nadzoru regulatora.

HNB smo također pitali postoji li opasnost da banke teret poreza u konačnici prebace na klijente u vidu većih kamata i naknada.

Iz središnje banke stiže odgovor u kojem kažu da su u – u cijelosti u pravu. HNB ističe da su 'vrijednosti rezervacija i ostali računovodstveni pojmovi utemeljeni na propisima i standardima'.

Konkretno, sukladno Međunarodnom standardu financijskog izvješćivanja, banke umanjenja vrijednosti po pojedinim izloženostima utvrđuju kao pozitivnu razliku između bruto knjigovodstvenog iznosa pojedine izloženosti i sadašnje vrijednosti procijenjenih dužnikovih budućih novčanih tokova, diskontiranih uz primjenu efektivne kamatne stope.

Stoga, iako je u procesu određivanja rezervacija veliki naglasak na procjeni banke, podsjećaju i da su godišnji financijski izvještaji podložni reviziji te revizor izražava mišljenje jesu li oni sastavljeni u skladu s međunarodnim standardima financijskog izvješćivanja, odnosno primijenjenim regulatornim okvirom za banke.

Prije svega, kažu dalje, 'prema rezultatima poslovanja u prvih devet mjeseci, takav bi porez platilo samo nekoliko banaka koje pripadaju skupini velikih, onih čija bi profitabilnost (kapitala) time bila smanjena za između 0,4 i 1,4 postotnih bodova'. (Dakle očito ne bi bile značajno opterećene, op.a.)

Što se tiče mogućnosti prebacivanja tereta novog poreza na klijente banaka, u HNB-u kažu da to ovisi o više faktora, među kojima je najvažnija konkurencija među njima.

'Do sada su marže banaka u Hrvatskoj u 2022. ostale prigušene, za što je uz okružje niskih kamatnih stopa zaslužna i konkurencija između banaka koja je ograničavala njihovu mogućnost da podižu cijene proizvoda.

Mobilnost klijenata banaka razmjerno je visoka u segmentu kreditnog poslovanja jer su im informacije o troškovima zaduživanja raspoložive i mogu ih relativno jednostavno usporediti.

Ipak, u okružju očekivanog rasta tržišnih kamatnih stopa ne može se u potpunosti isključiti određeni utjecaj na trošak i uvjete kreditiranja, premda oni ne bi trebali biti veliki u odnosu na ostale tržišne promjene.

Također, empirijska istraživanja pokazuju da se trošak poreza, ukoliko dođe do prevaljivanja, u većoj mjeri odražava na cijenu zaduživanja za građane, nego za poduzeća, zaključuje HNB.

Prema podacima HNB-a, najviše je u devet mjeseci ove godine zaradila Zagrebačka banka, 1,55 milijardi kuna, potom Erste, koja je s dobiti od 1,07 milijardi kuna pretekla PBZ i izbila na drugo mjesto, i onda PBZ s 1,04 milijarde kuna dobiti.

Slijede OTP banka s dobiti od 662,7 milijuna kuna te Raiffeisenbank Austria s 275,5 milijuna kuna dobiti itd.