ISTRAŽIVANJE HUB-a

Analiza vladinih mjera obustave ovrha i otpisa dugova pokazala neočekivane rezultate

  • Autor: Z. K./Hina
  • Zadnja izmjena 05.11.2018 13:41
  • Objavljeno 05.11.2018 u 13:41
Velimir Šonje

Velimir Šonje

Izvor: Cropix / Autor: Davor Pongracic / CROPIX

Vladine mjere za obustavu ovrha i otpis dugova građanima najveće efekte su polučile kod onih čiji su dugovi stariji od godinu dana, kao i onih čiji ukupan iznos duga premašuje 10 milijuna kuna, istaknuto je u ponedjeljak na predstavljanju HUB-ove analize "Ovršeni dug (blokade) građana: nakon vladinih mjera"

Najnovija analiza Hrvatske udruge banaka (HUB), 66. po redu, usredotočila se na mjere koje je ljetos donijela Vlada, a vezane su uz otpis dugova i obustavu ovrha. Zakon o otpisu dugova fizičkim osobama stupio je na snagu 21. srpnja, a njime se predviđa otpis dugova do 10 tisuća kuna građanima koje su blokirali država, jedinice lokalne i područne samouprave ili pravne osobe povezane s njima. Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, pak, na snagu je stupio 4. kolovoza, a njime je uvedena obustava ovrhe koja nije naplaćena tri godine, uz uvjet da u zadnjih šest mjeseci nije bilo nikakve naplate po toj tražbini.

Analizu je zajedno s direktorom HUB-a Zdenkom Adrovićem predstavio direktor Arhivanalitike i ekonomski analitičar HUB-a Velimir Šonje, koji je kazao da je usporedbom podataka od 30. lipnja i 30. rujna utvrđeno da se kod duga građana do 365 dana, odnosno onih koji su kratkoročno blokirani, dug i dalje polagano smanjuje i nije zabilježena neka velika promjena. Njihov broj smanjen je u tom razdoblju sa 45.114 na 41.187 ili 8,7 posto, a njihov dug sa 1,23 milijardi kuna, na 970 milijuna.

S druge strane, velika promjena se dogodila kod dugova starijih od 365 dana, kod kojih je zabilježeno smanjenje sa 41,8 milijardi kuna na 17,1 milijardu, što je pad od 59 posto. No, kako napominje Šonje, puno je manji efekt kad se gleda broj deblokiranih ljudi. Tako pad kod dugoročno blokiranih iznosi 16 posto, s 279 tisuća na 233 tisuće osoba.

Broj građana blokiranih do godine dana, ocjenjuje Šonje, kontinurano pada, a rezultat je pozitivne gospodarske aktivnosti, a ne mjera Vlade.

Rezulat ovih procesa, kao i onih koji su im prethodili od sredine 2014. i početka izlaska iz krize, kaže Šonje, jest da se važnost banaka kao vjerovnika kontinuirano smanjuje. Napominje da su banke nekada imale dominaciju u pogledu vrijednosti ukupnih blokada - početkom izlaska iz krize to je iznosilo 59,1 posto, a prema zadnjim podacima to iznosi oko 35 posto. "Jedan od razloga zašto se to dogodilo su i mjere provedene ovog ljeta", kaže Šonje.

  • +2

Prosvjed udruge Blokirani na trgu Svetog Marka

Izvor: Pixsell / Autor: Sanjin Strukic/PIXSELL

Ističe da najveći dio iznosa smanjenja dugoročnih dugova koji su blokirani odnosi se na dužničko-vjerovničke odnose između banaka i velikih dužnika. Tako, kada se gleda udjel sektora vjerovnika u smanjenju iznosa ovršenih dugova, gotovo 50 posto otpada na banke, štedionice i kreditne unije.

Efekti vladinih mjera u 80 posto slučajeva koncentrirani kod velikih dužnika

Kada se, pak, gledaju dužnici kojima su najviše smanjeni iznosi dugova, najveći dio se odnosi na dužnike čiji ukupan dug prelazi 10 milijuna kuna. Bilježi se i značajan efekt rasterećenja, od gotovo šest milijardi kuna, onih čiji su dugovi u rasponu od 100 do 500 tisuća kuna, dok je vrlo malih dugova, onih do 10 tisuća kuna, paradoksalno, došlo čak do blagog povećanja ukupnog iznosa blokada.

"Ne želim tvrditi da Vladine mjere nisu imale efekta (...) međutim kada gledamo širu sliku, vidimo da su efekti vladinih mjera u otprilike 80 posto slučajeva koncentrirani kod velikih dužnika", poručuje Šonje.

Kaže da Vladine mjere od ljetos imaju velik statistički efekt, no on je suštinski upitan. Upozorava da će se veliki dugovi, koji su zbog odgode ovrha izašli iz statistika, pomalo vraćati, odnosno u slijedećim mjesecima iznos blokada će rasti. 

Šonje upozorava i da u takvim slučajevima prijeti pokretanje moralnog hazarda, što uključuje linerarne otpise bez socijalnih kriterija, koristi za velike dužnike, slabiju financijsku disciplinu, kao i mogućnost zastare. "Nikada se više ne bi smjele primjenjivati mjere bez socijalnih kriterija, ovo društvo treba uravnotežiti kriterije socijalne solidarnosti i ekonomske pravne efikasnosti", poručuje Šonje.

Kaže da je to stvar pragmatike, jer ako nisu dobro regulirani odnosi dužnika i vjerovnika, rizici u sustavu su veći, a time su i kamatne stope veće, i to za one dužnike koji se tek zadužuju. "Favorizirajući stare dužnike, društvo zapravo seli teret troška rizika sa starijih dužnika na buduće, odnosno uglavnom mlade ljude (...) Moramo imati na umu da tu nema "besplatnog ručka, već je uvijek posrijedi neka raspodjela", poručuje Šonje.

Direktor HUB-a Zdenko Adrović izvijestio je da je dug najvećeg pojedinačnog dužnika iznosio 404 milijuna kuna, dok najdulji dug datira preko osam tisuća dana. Upozorava da ti podaci pokazuju da su institucije slabe i da se "nešto nije moglo provesti". "Je li tome kriv institucionalni okvir ili institucije sustava, to ne znamo, no pokušajte zaključiti sami. To su kurioziteti, ima ih naravno i puno drugih", rekao je Adrović.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!