nikad jači

Amerika je daleko od krize: Dolar je postao 'sigurna luka', evo zašto bi to mogao biti problem pred skoro uvođenje eura

  • Autor: N. S.
  • Zadnja izmjena 29.09.2022 18:14
  • Objavljeno 29.09.2022 u 18:10
Američki dolar - ilustracija

Američki dolar - ilustracija

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Američki dolar nikada u povijesti nije bio jači u odnosu na ostale svjetske valute - srednji tečaj HNB već iznosi 7,9 kuna za dolar, britanska funta je praktički u slobodnom padu, pa je američka valuta u globalnoj krizi uhvatila status uhvatila status 'utočišta' i 'sigurne luke' za kapital - SAD je daleko od rata u Ukrajini, vlada velika potražnja za američkim LNG plinom, a s inflacijom se bore daleko odlučnije i agresivnije nego u EU i eurozoni, kojoj Hrvatska pristupa za manje od tri mjeseca

Nakon što je nadjačao euro, dolar je nadomak toga da se izjednači s britanskom funtom – po prvi put u povijesti. Euro je nastavio pad, što se pripisuje strahu od recesije i energetske krize kao posljedice rata u Ukrajini.

Druge ključne svjetske valute takođe su oslabile. Japanski jen je ove godine pao za skoro petinu vrijednosti u odnosu na dolar i na najnižem je nivou od 1998. Indijski rupij je u ponedeljak bio na povijesnom minimumu, nakon što je ranije ove godine prvi put bilo potrebno više od 80 rupija za dolar.

'Dolar doživljava najveće jačanje od osamdesetih godina', napisao je u poruci za klijente George Saravelos, glavni analitičar za kurseve u Deutsche Bank, javlja portal DW-a. 'Zbog te ekstremne volatilnosti, na globalnom nivou polako raste nezadovoljstvo.'

Najbitniji razlog za jačanje dolara je njegovu ugled kao sigurne luke u vremenima kriza. Središnje banke širom svijeta provode sve restriktivniju monetarnu politiku u strahu od recesije i inflacije u eurozoni. Investitori bježe ka dolaru koji je manje izložen rizicima.

Drugi razlog je što su američke Federalne rezerve već uvele vrlo agresivnu monetarnu politiku – odnosno podigle kamatne stope kako bi smanjile količinu novca u opticaju i borile se protiv inflacije. Taj potez Amerikanaca u suprotnosti je s politikom japanske Središnje banke koja je inzistirala na ekstremno niskoj referentnoj kamatnoj stopi, kao i Evropske središnje bankom koja se dugo opirala povećanju kamata.

Posljednje jačanje dolara došlo je nakon što je nova britanska Vlada najavila najveće smanjenje poreza u poslednjih pet desetljeća. 'Velika fiskalna davanja koja su najavljena mogla bi povećati privredni rast na kraći rok. Ali veće pitanje je – tko će to platiti?', kaže Saravelos, objašnjavajući zašto investitori polako bježe iz Ujedinjenog Kraljevstva, prenosi DW.

Skuplji uvoz za Europljane

Jak dolar mogao bi dodatno opteretiti europska domaćinstva. Jer, slabija europska valuta čini skupljim uvozne proizvode – koji su najčešće izraženi u dolarima. Ukoliko su to sirovine ili poluproizvodi, onda će i konačna cijena gotovih proizvoda biti viša. Osim toga će europski turisti koji putuju u SAD moći manje kupiti za novac koji ponesu.

U normalnim vremenima slaba valuta ne mora biti problem. Naprotiv, za izvoznu silu poput Njemačke to bi značilo da su njeni proizvodi konkurentniji na svjetskom tržištu jer su jeftiniji u dolarima. Ali, slaba je to utjeha jer vremena nisu normalna. Osim sankcija i rata, nastavlja se poremećaj u globalnim lancima opskrbe koji postoji još od početka pandemije. To nisu dobri uvjeti za izvoz.

Jak dolar bolno su osjetili i potrošači u Indiji. Ta zemlja se velikim dijelom oslanja na uvoz nafte i jestivih ulja čije su cijene vezane za dolar. Kad se prevede u rupije, cijena je bitno viša. Skup uvoz pojačava inflaciju i prisiljava središnje banke da podignu kamate kako bi prigušile potražnju. Visoke kamate, pak, poskupljuju kredite, recimo za kupovinu nekretnina.

  • +1

Američki dolar

Izvor: Profimedia / Autor: Oleksandr Zheltobriukh / Alamy / Alamy / Profimedia

Dokle ovako?

S druge strane, američki potrošači bi mogli doživjeti i pad cijena jer roba iz uvoza postaje jeftinija. A američki turisti će u Europi moći više trošiti. Privrednici su sada motivirani da više vode biznis u SAD, a manje u drugim zemljama jer je dobit tamo manja u dolarima. Ipak, najveći udar će pogoditi ekonomije zemalja u razvoju koje imaju ogromne državne dugove u dolarima, kao što su Turska, Argentina ili Gana.

Saravelos navodi da je za prestanak rasta dolara nužno da američka Federalna banka olabavi monetarnu politiku, a ona će to učiniti tek kad prođu najveći rizici od inflacije. S druge strane, ovaj stručnjak dodaje da je potrebno prevladati neizvjesnost kada je u pitanju opskrba Europe energentima, te da Kina prestane s politikom 'nula covida' zbog koje su zatvarane ekonomske zone i luke.

'Barem nešto od toga mora se dogoditi da bi se usporio neviđeni juriš novca ka američkoj sigurnoj luci', kaže Saravelos i zaključuje kako se od toga još ništa ne događa.

Mobilizacija u Rusiji

Izvor: EPA / Autor: ARKADY BUDNITSKY

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!