DRŽAVNA REVIZIJA

Alarmantno izvješće otkrilo poražavajuću istinu: Od 8 milijardi eura iskoristili smo...

  • Autor: Zoran Korda
  • Zadnja izmjena 08.06.2018 06:44
  • Objavljeno 08.06.2018 u 06:44
Gabrijela Žalac i Andrej Plenković

Gabrijela Žalac i Andrej Plenković

Izvor: Patrik Macek/Pixsell / Autor: montaža: Neven Bučević/tportal

Analiza učinkovitosti povlačenja bespovratnih sredstava iz europskih fondova Državnog ureda za reviziju pokazala je brojne propuste i manjkavosti državnih tijela zaduženih za pripremu i provedbu projekata, što je rezultiralo zabrinjavajuće niskom iskorištenosti dostupnih sredstava. U alarmantnom izvješću revizori su institucijama Vlade uputili niz preporuka koje treba hitno primijeniti kako bi se izbjegla opasnost da lavovski dio bespovratnih sredstava za investicije u zaštitu okoliša, prometnu povezanost i obrazovanje ostane neiskorišten

Ovih dana Državni ured za reviziju obavio je reviziju učinkovitosti provedbe Operativnog programa konkurentnost i kohezija, kojim je Hrvatskoj u programskom razdoblju 2014. - 2020. kroz deset područja stavljeno na raspolaganje 6,9 milijardi eura bespovratnih sredstava iz fondova Europske unije (a s proračunskim udjelom iznos se penje na osam milijardi eura).

Revizijom je obuhvaćeno razdoblje od 2014. do 2017., a analizirane su aktivnosti u vezi s provedbom programa i rezultati ostvareni do konca 2017. u odnosu na planirane ciljeve. Na temelju revizijom utvrđenih činjenica, revizori su ocijenili da je provedba programa do konca 2017. djelomično učinkovita te da su potrebna znatna poboljšanja.

Revizija se usredotočila na tri područja (Zaštita okoliša i održivost resursa, Povezanost i mobilnost te Obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje), na koje se odnosi više od polovine raspoloživih sredstava.

Osnovni cilj revizije bio je ocijeniti učinkovitost provedbe programa na temelju provjere primjene pravnog i institucionalnog okvira, aktivnosti vezane uz provedbu prioritetnih područja te usporedbu financijskih pokazatelja.

Problematični veliki projekti

Neučinkovitost korištenja fondova EU-a osobito je uočljiva kod velikih projekata. Revizija je utvrdila da je od ukupno 30 projekata iz prvotne liste velikih projekata do konca 2017. na popisu ostalo samo njih 15. Projekti su najčešće brisani jer nakon revizije projektne dokumentacije svojom vrijednošću nisu pripadali velikim projektima ili uopće nije bila pripremljena projektna dokumentacija.

Od ukupno 19 projekata s posljednjeg usvojenog popisa velikih projekata, četiri su započela s provedbom prije planiranog roka dok je za njih 15 planirani početak provedbe odgođen, i to od devet mjeseci do tri godine i tri mjeseca, zbog čega je odgođen i planirani završetak provedbe projekata.

tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Neven Bućević/tportal.hr

Da je situacija kritična, najbolje svjedoči nalaz prema kojem je 57,9 posto projekata ukupne vrijednosti 1,3 milijarde eura započelo s provedbom, a za čak pet projekata ukupne vrijednosti 611,1 milijun eura završetak provedbe planira se 2023. godine, odnosno u posljednjoj godini programskog razdoblja, te postoji rizik da se provedba neće završiti u roku.

Kada je riječ o ukupnoj iskoristivosti fondova, revizija je pokazala porazne rezultate. Zbog spore administracije i loše koordinacije kasni objava poziva i sklapanje ugovora, a dodatan problem je i često probijanje rokova u realizaciji projekata. Tako je od ukupno raspoloživih osam milijardi eura u operativnom programu 2014. - 2020. preostalo objaviti poziva u vrijednosti od 2,5 milijardi eura ili 30,6 posto, dok ugovaranje čekaju projekti u vrijednosti od 4,2 milijarde eura ili 52,9 posto predviđenih sredstava.

Najporazniji pokazatelj sporosti cijelog sustava je postotak isplate. Za projekte koji su ušli u provedbu do konca 2017. isplaćeno je tek 500 milijuna eura ili 6,2 posto predviđenih sredstava, što znači da je do konca 2023. krajnjim korisnicima preostalo platiti 7,5 milijardi eura. S obzirom na tempo povlačenja, može se zaključiti da će velik dio sredstava ostati neiskorišten ako ne dođe do radikalnih promjena u operativi.

Ministrica Gabrijela Žalac predstavlja rezultate povlačenja sredstava iz fondova EU-a u 2017.

Izvor: Pixsell / Autor: Davor Visnjic/PIXSELL

O tome da postojeći sustav ne funkcionira, svjedoče i veliki podbačaji u realizaciji planova. U odnosu na ciljeve određene planom apsorpcije, utvrđen je zaostatak u kumulativno izraženim vrijednostima za razdoblje 2015. - 2017. te je do konca 2017. ugovoreno 7,8 posto sredstava manje od planiranog i odobreno 39,8 posto troškova manje od planiranog.

Prema analizi podataka o korištenju sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda, u usporedbi 15 država članica EU-a, Hrvatska koristi navedena sredstva ispod prosjeka. Po ugovorenim sredstvima je u trećoj kategoriji korisnica, a prema podacima o odobrenim sredstvima, u posljednjoj (četvrtoj) kategoriji, odnosno među najmanje uspješnim korisnicama.

Revizori: 'Ne uvrštavajte nepripremljene projekte'

Revizori su, doduše, utvrdili da se u 2017. počeo ostvarivati određeni napredak u provedbi programa koji je vidljiv u ubrzanju provedbe postupaka, ali ocijenili su da i dalje postoje nedostaci i propusti koji se odnose na ostvarivanje ciljanih vrijednosti ugovaranja i odobravanja troškova i plaćanja krajnjim korisnicima iz provedbeno-planskih dokumenata, odstupanja od plana provedbe postupaka za dodjelu bespovratnih sredstava, znatna kašnjenja u provedbi aktivnosti u okviru prioritetne osi iz odabranog uzorka te nerealno planiranje sredstava u državnom proračunu.

U skladu s konačnom ocjenom revizije o djelomičnoj učinkovitosti i potrebi znatnih poboljšanja, državna revizija je odgovornim tijelima uputila niz preporuka. Između ostaloga, inzistiraju na boljem planiranju, zapošljavanju potrebnih djelatnika, organizacijskim promjenama, unapređenju kontrole i procjene rizika te mjerama za ubrzanje aktivnosti na ugovaranju, odobravanju i isplati sredstava. Također, revizori traže da se na popis velikih projekata više ne uvrštavaju nepripremljeni projekti i realnije iskazuju termini planiranog početka provedbe projekata i njihova trajanja.

  • +6
  • +3

Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a Gabrijela Žalac kao superjunakinja

Izvor: Pixsell / Autor: Dusko Jaramaz/PIXSELL

Posebno se upozorava na potrebu ubrzanja pokretanja planiranih postupaka dodjele bespovratnih sredstava te provođenja sustavnog i kontinuiranog praćenja statusa pripremljenosti projekata koji kasne s objavom poziva, osobito u specifičnom cilju 'Smanjena količina otpada' i za sve projekte velike vrijednosti, s obzirom na to da kašnjenja u njihovoj provedbi predstavljaju bitan rizik za ostvarenje planiranih financijskih pokazatelja.

Kritično je i prioritetno područje koje se odnosi na ulaganja u prometnu infrastrukturu, za što su na raspolaganju 1,3 milijarde eura. Stoga se traži sustavno praćenje pripreme planiranih projekata u cilju jasnog definiranja razine njihove pripremljenosti, a time i realnog planiranja rokova za provedbu.

Ministarstvo rješenje vidi u zapošljavanju

Državne institucije smjerno su prihvatile preporuke revizora i obećale da će promijeniti loše navike. Tako su iz ministarstva Gabrijele Žalac, najodgovornijeg za povlačenje sredstava iz fondova EU-a, poručili da su u sklopu mjera za jačanje kapaciteta u 2017. zaposlili 34 nova djelatnika, a u lipnju planiraju popuniti preostala potrebna radna mjesta.

U vezi s preporukom da je potrebno ubrzati aktivnosti usmjerene na ugovaranje, odobravanje i isplatu sredstava krajnjim korisnicima, navode da u okviru svojih nadležnosti već provode redovne aktivnosti praćenja i koordinacije kako bi se izbjegao rizik neiskorištavanja sredstava prema pravilu n+3.

Iz tog ministarstva poručuju i da planiraju mjere za pojednostavljenje i ubrzanje samog postupka dodjele bespovratnih sredstava, u kojem su najčešće uočena kašnjenja, kako bi se izbjegao rizik od neiskorištavanja raspoloživih sredstava.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Komentari čitatelja 42

Prikaži sve
  • hk3iddsh

    08.06.2018 07:25 1 odgovora

    Dolazi na naplatu zapošljavanje preko "baba i stričeva",nemoguće je obaviti bilo kakav posao sa ovim postojećim kad...

  • .kompa.

    08.06.2018 07:36

    Problem je u tome što ta uhljebnička rodbinska i kumovska ekipa služi samo za sigurne glasove na izborima.... a zbog toga im je otkaz nemoguća misija bez obzira na svu štetu koji naprave.

  • tvrtko i

    08.06.2018 07:36 3 odgovora

    Zar nije ona Maletićka govorila "kada oni dođu na vlast imaju već spremne projekte za povlačenje sredstava...", zar Butković nije tvrdio ako se AC monetiziraju povisiti će se cestarine...Niti projekata za sredstva iz EU-a ( Pelješki most je aplicirana za vrijeme Milanovića), a AC su poskupili 10%...

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi