Hrvatski vozači koji automobilom putuju u Austriju, Njemačku, Italiju ili neku drugu članicu Europske unije morat će dodatno pripaziti na prometne propise.
EU uvodi stroža pravila prekogranične naplate kazni, a proširuje se i popis prekršaja za koje će države međusobno razmjenjivati podatke o vozačima.
vezane vijesti
To znači da će biti sve teže izbjeći kaznu samo zato što je prekršaj počinjen izvan države u kojoj je automobil registriran. Europska unija želi ukloniti administrativne prepreke zbog kojih su brojni prometni prekršaji stranih vozača dosad ostajali nekažnjeni.
Promjene donosi Direktiva (EU) 2024/3237, koju države članice moraju prenijeti u nacionalno zakonodavstvo do 20. srpnja 2027. godine.
Popis se širi s osam na čak 18 kategorija prekršaja
Dosadašnji europski sustav prekogranične razmjene podataka obuhvaćao je osam vrsta prometnih prekršaja, među kojima su prekoračenje brzine, vožnja pod utjecajem alkohola ili droga, prolazak kroz crveno svjetlo te nekorištenje sigurnosnog pojasa.
Novim pravilima popis se proširuje na ukupno 18 kategorija.
Među dodatnim prekršajima nalaze se opasno pretjecanje, nedopušten prelazak preko pune crte, vožnja u pogrešnom smjeru i neodržavanje sigurnosnog razmaka.
Obuhvaćeno je i opasno zaustavljanje ili parkiranje, nepropuštanje interventnih vozila, nepravilno korištenje koridora za hitne službe te nepoštovanje pravila na željezničkim prijelazima.
Popis uključuje i korištenje preopterećenog vozila, bijeg s mjesta prometne nesreće te određena kršenja ograničenja pristupa vozilima pojedinim prometnim zonama.
Važno je naglasiti da se proširenje ne odnosi na svako nepropisno parkiranje. Direktiva izričito obuhvaća opasno parkiranje i zaustavljanje, dok samo neplaćanje parkirališne karte nije uključeno u tu kategoriju.
Kazne veće od 70 eura moći će se naplaćivati i preko granice
Jedna od važnijih novosti odnosi se na učinkovitiju naplatu neplaćenih kazni.
Ako hrvatski vozač, primjerice, počini prekršaj u Austriji i ne plati izrečenu kaznu, austrijske vlasti moći će pod propisanim uvjetima zatražiti pomoć hrvatskih nadležnih tijela.
Za novi mehanizam međusobne pomoći pri naplati administrativnih kazni predviđen je prag veći od 70 eura.
To, međutim, ne znači da će se svaka kazna iznad tog iznosa automatski naplaćivati u Hrvatskoj.
Odluka o kazni mora biti konačna i izvršna, vozač mora biti propisno obaviješten o obvezi plaćanja te mora imati mogućnost korištenja pravnih lijekova.
Tek nakon ispunjavanja propisanih uvjeta država u kojoj je prekršaj počinjen može zatražiti pomoć druge članice.
Visina kazni i dalje će ovisiti o zakonodavstvu države u kojoj je prekršaj počinjen. Europska unija ne uvodi jedinstveni cjenik prometnih kazni.
Čak 40 posto prekograničnih prekršaja ostajalo je nekažnjeno
Europska komisija procjenjuje da je približno 40 posto prekograničnih prometnih prekršaja ostajalo nekažnjeno.
Glavni razlozi bili su poteškoće u utvrđivanju identiteta odgovornih osoba te složeni postupci prekogranične naplate.
Novim pravilima popis se proširuje na ukupno 18 kategorija. Među dodatnim prekršajima nalaze se opasno pretjecanje, nedopušten prelazak preko pune crte, vožnja u pogrešnom smjeru i neodržavanje sigurnosnog razmaka.
Obuhvaćeno je i opasno zaustavljanje ili parkiranje, nepropuštanje interventnih vozila, nepravilno korištenje koridora za hitne službe te nepoštovanje pravila na željezničkim prijelazima.
Popis uključuje i korištenje preopterećenog vozila, bijeg s mjesta prometne nesreće te određena kršenja ograničenja pristupa vozilima pojedinim prometnim zonama.
Važno je naglasiti da se proširenje ne odnosi na svako nepropisno parkiranje. Direktiva izričito obuhvaća opasno parkiranje i zaustavljanje, dok samo neplaćanje parkirališne karte nije uključeno u tu kategoriju.
Kazne veće od 70 eura moći će se naplaćivati i preko granice
Jedna od važnijih novosti odnosi se na učinkovitiju naplatu neplaćenih kazni. Ako hrvatski vozač, primjerice, počini prekršaj u Austriji i ne plati izrečenu kaznu, austrijske vlasti moći će pod propisanim uvjetima zatražiti pomoć hrvatskih nadležnih tijela.
Za novi mehanizam međusobne pomoći pri naplati administrativnih kazni predviđen je prag veći od 70 eura.
To, međutim, ne znači da će se svaka kazna iznad tog iznosa automatski naplaćivati u Hrvatskoj.
Odluka o kazni mora biti konačna i izvršna, vozač mora biti propisno obaviješten o obvezi plaćanja te mora imati mogućnost korištenja pravnih lijekova. Tek nakon ispunjavanja propisanih uvjeta država u kojoj je prekršaj počinjen može zatražiti pomoć druge članice.
Visina kazni i dalje će ovisiti o zakonodavstvu države u kojoj je prekršaj počinjen. Europska unija ne uvodi jedinstveni cjenik prometnih kazni.
Čak 40 posto prekograničnih prekršaja ostajalo je nekažnjeno
Europska komisija procjenjuje da je približno 40 posto prekograničnih prometnih prekršaja ostajalo nekažnjeno.
Glavni razlozi bili su poteškoće u utvrđivanju identiteta odgovornih osoba te složeni postupci prekogranične naplate.
Novim pravilima države će imati učinkovitije mehanizme razmjene podataka, identificiranja odgovornih osoba i međusobne pomoći.
Istodobno se uvode i dodatna jamstva za vozače, uključujući jasnije obavijesti o prekršajima, informacije o mogućnosti žalbe i bolje definirana pravila obrade osobnih podataka.
Stiže i mogućnost zabrane vožnje na području cijele Europske unije
Uz proširenje sustava naplate kazni, Europska unija donijela je još jednu važnu promjenu koja se odnosi na najteže prometne prekršaje.
Direktiva (EU) 2025/2206 uvodi sustav prema kojem će određene zabrane upravljanja vozilima izrečene u jednoj članici moći proizvoditi učinke na području cijele Europske unije.
Riječ je o ozbiljnim prekršajima poput vožnje pod utjecajem alkohola ili droga, teških prekoračenja brzine i prometnih nesreća u kojima su kršenjem propisa prouzročene smrt ili teške tjelesne ozljede.
Primjerice, ako hrvatski vozač zbog teškog prometnog prekršaja dobije zabranu vožnje u Njemačkoj, njemačke vlasti pod određenim će uvjetima o tome obavijestiti Hrvatsku kao državu koja mu je izdala vozačku dozvolu. Hrvatska bi potom trebala poduzeti odgovarajuće mjere kako bi zabrana imala učinak i izvan Njemačke.
Takav postupak neće se primjenjivati na svaku zabranu. Među osnovnim uvjetima jest da je zabrana izrečena na najmanje tri mjeseca, da je odluka konačna te da u trenutku obavještavanja preostaje više od mjesec dana zabrane. Predviđene su i određene iznimke.
Države članice moraju donijeti potrebne propise do 26. studenoga 2028., a nova pravila počet će se primjenjivati 26. studenoga 2029. godine.
Što to znači za hrvatske vozače?
Najvažnije je znati da prometne kazne iz drugih država članica već danas mogu stići na kućnu adresu u Hrvatskoj. Novi propisi ne uvode tu mogućnost prvi put, nego proširuju postojeći sustav i olakšavaju njegovu provedbu.
Za vozače to znači da će prekršaje počinjene tijekom putovanja ili odmora u inozemstvu biti sve teže izbjeći zbog administrativnih prepreka između država.
Drugim riječima, povratak preko hrvatske granice neće značiti da je prometni prekršaj ostao iza vas.
