Ključno pitanje nije čije je vozilo niti imate li dopuštenje njegova vlasnika. Presudno je gdje osoba koja automobil koristi ima uobičajeno boravište.

Carinska uprava navodi da se potpuno oslobođenje od uvozne carine kod privremenog uvoza cestovnog vozila registriranog izvan Europske unije u pravilu odobrava ako je vozilo registrirano na osobu s poslovnim nastanom izvan carinskog područja Unije i ako ga koristi osoba koja također ima poslovni nastan, odnosno uobičajeno boravište, izvan EU-a.

Presudna je granica od 185 dana

Što se smatra uobičajenim boravištem?

Kako objašnjava Carinska uprava, za fizičku osobu to je mjesto u kojem obično živi najmanje 185 dana u svakoj kalendarskoj godini zbog osobnih i poslovnih veza. Ako osoba nema poslovnih veza, gledaju se osobne veze koje pokazuju blisku povezanost s mjestom u kojem živi.

Zbog toga hrvatsko državljanstvo samo po sebi nije prepreka korištenju automobila registriranog u BiH.

Primjerice, hrvatski državljanin koji stvarno živi i radi u BiH te ondje ima svoje uobičajeno boravište može, uz ispunjavanje propisanih uvjeta, koristiti takav automobil u Hrvatskoj u postupku privremenog uvoza.

Problem nastaje kada osoba uobičajeno živi na području Europske unije, primjerice u Hrvatskoj, a želi redovito koristiti automobil registriran u BiH.

Nije dovoljno samo reći da živite u BiH

Ako postoji dvojba, teret dokazivanja uobičajenog boravišta je na osobi koja upravlja automobilom.

Carinski i drugi nadležni službenici mogu tražiti dokumente kojima ćete pokazati gdje stvarno živite.

Carinska uprava kao moguće dokaze navodi ugovor o najmu stana ili kuće, račune za komunalne usluge, potvrde o plaćanju poreza, mirovinskog ili zdravstvenog osiguranja te druge dokumente na temelju kojih se može utvrditi uobičajeno boravište.

Dakle, sama činjenica da je automobil registriran na člana obitelji ili prijatelja u BiH ne znači automatski da ga osoba koja živi u Hrvatskoj smije svakodnevno koristiti.

Što ako ne možete dokazati boravište izvan EU-a?

Tu posljedice postaju ozbiljne.

Ako dokumenti ne potvrđuju da osoba ima uobičajeno boravište izvan carinskog područja Europske unije i ne postoji neka od posebno propisanih iznimki, Carinska uprava navodi da se vozilo registrirano u trećoj zemlji ne smije koristiti prije nego što bude stavljeno u postupak puštanja u slobodan promet.

Jednostavnije rečeno - automobil treba uvesti.

Puštanjem vozila u slobodni promet naplaćuju se uvozna davanja, odnosno carina i PDV, nakon čega automobil stječe status robe Unije i može se neograničeno koristiti na području Hrvatske i drugih članica EU-a.

Zato posudba automobila s BiH registracijama nije ista stvar kao posudba automobila registriranog u Njemačkoj ili Sloveniji. Bosna i Hercegovina nije članica Europske unije pa se primjenjuju pravila o privremenom uvozu vozila iz trećih zemalja.

Koliko dugo takav automobil smije ostati u Hrvatskoj?

Ako osoba doista ima uobičajeno boravište izvan Europske unije i ispunjava uvjete za potpuno oslobođenje kod privremenog uvoza, Carinska uprava navodi da se vozilo za privatnu uporabu u pravilu može koristiti najdulje šest mjeseci u okviru propisanog razdoblja privremenog uvoza.

Nakon toga postupak treba zaključiti ponovnim izvozom vozila ili njegovim puštanjem u slobodni promet.

Postoje i posebne iznimke za pojedine situacije, pa se svaki slučaj ne može svesti samo na pitanje registracijskih oznaka.

No za nekoga tko živi u Hrvatskoj poruka je vrlo jednostavna - prije nego što sjedne za upravljač automobila s BiH tablicama koji pripada rođaku, prijatelju ili drugoj osobi, nije dovoljno provjeriti ima li ključeve i prometnu dozvolu.

Puno važnije može biti pitanje gdje zapravo živi većinu godine.

Jer upravo tih 185 dana može napraviti razliku između legalnog privremenog korištenja automobila i situacije u kojoj Carina traži njegovo uvozno carinjenje.