Mnogi putnici vjeruju da nakon nesreće automatski imaju pravo na punu naknadu štete jer nisu upravljali automobilom. Hrvatska sudska praksa pokazuje da situacija nije uvijek tako jednostavna.

Kako piše Revija HAK, pozivajući se na odluku Vrhovnog suda Republike Hrvatske Rev-563/2024-2 od 29. svibnja 2024., suputnik može biti proglašen suodgovornim za vlastitu štetu ako je znao da je vozač konzumirao alkohol, a unatoč tome pristao sjesti u njegov automobil.

Činjenica da vozač nije izgledao pijano pritom ne mora biti dovoljna obrana.

Vidio je da je vozač naručio pivo

U konkretnom slučaju putnik je tvrdio da nije znao niti je mogao znati da je vozač pod utjecajem alkohola.

Objasnio je da je s njim u ugostiteljskom objektu proveo samo kratko vrijeme. Vozač je pred njim naručio jedno pivo, a navodno ga do odlaska iz lokala nije ni popio do kraja. Putniku, kako je tvrdio, nije djelovao alkoholizirano.

Vrhovni sud ipak je zaključio da je odlučna druga činjenica - putnik je bio prisutan kada je vozač konzumirao alkohol, nakon čega je svojevoljno pristao na vožnju.

Prema stavu Vrhovnog suda, suodgovornost putnika može postojati bez obzira na to je li vozač pokazivao vidljive znakove alkoholiziranosti. Dovoljno je da je putnik s njim konzumirao alkohol ili na drugi način znao da je vozač pio.

Drugim riječima, obrana poput 'nije izgledao pijano', 'normalno je govorio' ili 'popio je samo jedno pivo' ne mora biti dovoljna da bi putnik dobio punu odštetu.

Nije kriv za nesreću, ali je prihvatio rizik

Važno je naglasiti da se putniku time ne pripisuje krivnja za samo izazivanje prometne nesreće.

On nije upravljao vozilom i ne odgovara za vozačeve prometne prekršaje. Riječ je o drugom pravnom pitanju - je li svojim ponašanjem pridonio nastanku ili povećanju vlastite štete.

Stajalište suda temelji se na tome da osoba koja zna da je vozač pio, a ipak pristane na vožnju, svjesno prihvaća rizik i moguće štetne posljedice takve odluke.

Ako se potom dogodi nesreća koja je povezana s vozačevom alkoholiziranošću, putniku naknada štete može biti razmjerno smanjena.

Zakon o obveznim odnosima propisuje da oštećenik koji je pridonio nastanku štete ili tome da ona bude veća ima pravo samo na razmjerno sniženu naknadu.

Ne postoji jedinstven postotak koji se automatski primjenjuje u svakom slučaju. Sud mora razmotriti sve okolnosti - Je li putnik znao da je vozač pio, koliko su vremena proveli zajedno, jesu li zajedno konzumirali alkohol te postoji li veza između alkoholiziranosti i nastanka nesreće.

Putnik može ostati bez znatnog dijela odštete

Smanjenje odštete može se odnositi na naknadu povezanu s tjelesnim ozljedama, narušenim zdravljem, pretrpljenim bolovima, strahom i drugim posljedicama prometne nesreće.

To može imati ozbiljne financijske posljedice, posebno u slučajevima teških ozljeda, dugotrajnog liječenja, smanjene radne sposobnosti ili trajnog invaliditeta.

Suputnik pritom ne mora biti stručnjak koji će procjenjivati koliko je vozač alkohola popio niti kolika bi mogla biti njegova koncentracija alkohola u krvi. Sudska praksa od njega očekuje da reagira već na saznanje da je osoba koja nudi prijevoz konzumirala alkohol.

Upravo je zato posebno riskantno osloniti se na subjektivni dojam da netko 'dobro podnosi alkohol' ili da mu se nakon jednog ili nekoliko pića 'ništa ne vidi'.

Vidljivi znakovi alkoholiziranosti mogu se pojaviti tek pri višim koncentracijama, dok sposobnost sigurnog upravljanja vozilom može biti narušena i prije nego što osoba počne govoriti nerazgovijetno, gubiti ravnotežu ili se ponašati neuobičajeno.

'Samo nekoliko kilometara' nije opravdanje

U praksi se odluka o ulasku u automobil često opravdava kratkom udaljenošću.

Vozač tvrdi da je popio malo, put do kuće traje samo nekoliko minuta, cesta je poznata, a čini se jednostavnije prihvatiti prijevoz nego tražiti taksi ili drugi način povratka.

No udaljenost ne mijenja osnovni rizik.

Prometna nesreća može se dogoditi nekoliko stotina metara nakon polaska, a činjenica da putnik nije vozio ne znači nužno da će sve posljedice njegove odluke snositi isključivo vozač i osiguravajuće društvo.

Odluka Vrhovnog suda šalje jasnu poruku - ako ste vidjeli da je osoba konzumirala alkohol, a zatim ste pristali da vas vozi, sud može zaključiti da ste svjesno prihvatili rizik.

Najsigurnija odluka zato nema veze samo s mogućim sudskim postupkom i odštetom.

Vozaču koji je pio treba uzeti ključeve, pozvati taksi ili pronaći drugi prijevoz. Jedno neugodno 'ne' može sačuvati zdravlje, život i spriječiti posljedice koje nikakva odšteta poslije ne može potpuno nadoknaditi.