Brojka od 200.000 kilometara za mnoge kupce rabljenog automobila još uvijek djeluje poput crvene linije. Bez obzira na servisnu povijest i stanje vozila, pogled na šesteroznamenkastu kilometražu često je dovoljan da se od oglasa jednostavno odustane. No jedna od najvećih analiza te vrste pokazala je nešto što bi moglo ozbiljno poljuljati to staro pravilo - posebno ako kupujete električni automobil.
Istraživači su analizirali čak 47,4 milijuna britanskih MOT tehničkih pregleda, koristeći službene podatke tamošnje Driver and Vehicle Standards Agency. I rezultat je prilično neočekivan: Što je kilometraža veća, električni automobili u toj su analizi prolazili bolje od usporedivih benzinaca.
Istraživanje je za British Vehicle Rental and Leasing Association (BVRLA) proveo New AutoMotive, a jedna od njegovih glavnih poruka vrlo je jednostavna - velika kilometraža sama po sebi možda više nije upozorenje kakvim smo je desetljećima smatrali.
Nakon 145.000 kilometara događa se nešto zanimljivo
Kod automobila s manjom kilometražom razlike gotovo da nema. Primjerice, između približno 32.000 i 64.000 kilometara na tehničkom je palo 12 posto električnih i 11,7 posto benzinskih automobila.
No nakon otprilike 97.000 kilometara krivulje se počinju ozbiljnije razdvajati. Stopa padova električnih automobila stabilizira se oko 16 posto, dok kod benzinskih i dizelskih vozila nastavlja rasti.
Posebno su zanimljivi automobili stari između tri i osam godina koji su prešli između 90.000 i 120.000 milja, odnosno približno 145.000 i 193.000 kilometara.
Na tehničkom pregledu palo je 16,5 posto električnih automobila, a među usporedivim benzincima čak 22,1 posto. Drugim riječima, električni automobili u toj skupini imali su oko 25 posto manju vjerojatnost pada.
A nakon granice koja mnogim kupcima rabljenih automobila izgleda gotovo zastrašujuće rezultat postaje još zanimljiviji.
Kod automobila s više od 120.000 milja, odnosno oko 193.000 kilometara, tehnički nije prošlo 16 posto električnih automobila. Kod benzinaca udio je iznosio 23,5 posto.
Dakle, upravo oko naših naslovnih 200.000 kilometara električni automobil u ovoj golemoj bazi podataka nije izgledao kao veći rizik od benzinca - upravo suprotno.
Zašto se to događa?
Ben Nelmes, izvršni direktor New AutoMotivea, kaže da je jedna od najvećih prednosti ove analize mogućnost uspoređivanja automobila iste starosti i kilometraže. To je važno jer je britanski vozni park električnih automobila u prosjeku znatno mlađi od klasičnog.
Kada se to izjednači, pojavljuje se zanimljiv obrazac. Kod manje kilometraže gotovo da nema razlike, ali nakon otprilike 60.000 milja električni automobili prestaju bilježiti značajniji rast stope neuspjeha, dok kod benzinaca ona nastavlja rasti.
Objašnjenje bi moglo biti relativno jednostavno. Električni pogonski sklop mehanički je jednostavniji, s mnogo manje pokretnih dijelova od motora s unutarnjim izgaranjem i pripadajućeg prijenosa.
Nelmes zato upozorava na nešto što bi posebno moglo zanimati kupce rabljenih automobila: Velika kilometraža kod električnog automobila nije nužno sinonim za loše stanje.
Ali postoji velika kvaka - baterija
Prije nego što krenete tražiti najjeftiniju Teslu ili Nissan Leaf s 200.000 kilometara, postoji vrlo važna stvar koju ova studija nije provjeravala.
Bateriju.
Britanski MOT pregledava sigurnost i tehničku ispravnost vozila - među ostalim kočnice, gume, ovjes, upravljački sustav i svjetla - ali ne mjeri zdravstveno stanje visokonaponske baterije, njezinu degradaciju ni sposobnost punjenja.
A upravo baterija može biti jedna od najskupljih stavki na rabljenom električnom automobilu.
Zato Toby Poston, izvršni direktor BVRLA-e, upozorava da rezultate ne treba tumačiti kao poziv na slijepu kupnju električnog automobila s ogromnom kilometražom. Kupac i dalje mora provjeriti povijest automobila, njegovo stanje, gume i, posebno, stanje baterije.
Električni automobili imaju i jednu jasnu slabost
Analiza je pronašla područje u kojem su električni automobili prošli osjetno lošije - gume.
Na cijelom uzorku zabilježili su približno 1,8 puta više nedostataka na gumama od benzinaca. Istraživači napominju da je problem posebno izražen kod nekih starijih električnih modela razvijenih na platformama izvorno namijenjenima automobilima s motorima s unutarnjim izgaranjem.
Zanimljiv je i rezultat vezan uz ovjes. Često se tvrdi da velika masa baterije znači i znatno veće trošenje komponenti ovjesa, no istraživači za to nisu pronašli potvrdu. Između otprilike 97.000 i 145.000 kilometara električni automobili imali su 4,7 nedostataka ovjesa na 100 pregleda, a benzinci 6,1.
Kod kočnica je slika složenija. Električni automobili s velikom kilometražom imali su manje problema, no kod starijih primjeraka s malom kilometražom zabilježeno je više problema s klasičnim kočnicama. Moguće objašnjenje je korozija jer regenerativno kočenje znači da se fizičke kočnice koriste rjeđe.
Je li onda 200.000 kilometara još uvijek razlog za bijeg?
Ne automatski.
Ova analiza ne dokazuje da je svaki električni automobil s 200.000 kilometara dobra kupnja niti da je pouzdaniji od svakog benzinca. Autori to izričito naglašavaju, a stanje baterije ostaje velika nepoznanica koju MOT podaci ne mogu riješiti.
Ali 47,4 milijuna tehničkih pregleda ruši jednu vrlo raširenu pretpostavku - da automobil s velikom kilometražom nužno mora biti pri kraju života te da se električnog modela s toliko kilometara treba bojati još više.
Ako kupujete rabljeni električni automobil, broj na instrumentnoj ploči zato možda više nije prva stvar od koje treba bježati.
Puno važnije pitanje moglo bi biti: Kako je tih 200.000 kilometara automobil zapravo prešao i u kakvom je stanju njegova baterija?
