Današnji Guardian javlja da čelnici europskih država traže od američkih diplomata hitno objašnjenje, a Rusija sugerira da je spremna razmotriti zahtjev za davanjem azila ako bi joj ga poslao Snowden, suočen s uhićenjem i navodno doživotnim zatvorom zbog odavanja strogo povjerljivih dokumenata. No Snowden bi, prema prvim reakcijama, ipak radije pronašao zemlju u kojoj su tajne službe manje upletene u represiju nad građanima, poput Islanda.

I dok CIA pokušava otkriti kako je nižerangirani tehničar mogao doći do tako važnih podataka, svijet pokušava shvatiti dimenzije zavjere protiv ljudske privatnosti koju je objelodanio Snowden. Uzdrmani su i giganti naše informatičke svakodnevice poput Googlea, Microsofta, Facebooka ili Applea, jer odnedavno javni dokumenti pokazuju da su te megakompanije tobože jamčile korisnicima povjerljivost podataka, a zapravo su ih pomoću programa Prism davali na raspolaganje Američkoj sigurnosnoj agenciji.

Nakon što je zadao težak udarac i informatičkim imperijima i obavještajnim službama najmoćnije države svijeta, 29-godišnji Snowden pobjegao je u Hong Kong. Zatim je dao intervju za britanski Guardian, list koji je sudjelovao u objavljivanju afere, a koju u komentaru naziva udarom izvršne vlasti na Ustav SAD-a. Snowdena pak naziva 'našim spasiteljem od 'Sjedinjenih Država Stasija'' (Stasi je tijekom komunizma bila zloglasna tajna policija u Istočnoj Njemačkoj).

Svoj postupak Snowden objasnio je time što osuđuje kršenje ljudskog prava na privatnost i slobodu govora. 'Ne želim živjeti u svijetu u kojem se bilježi sve što radim i govorim', poručio je američki bjegunac.

Danas se oglasila i Europska komisija, vlada Europske unije čiji će član od idućeg mjeseca biti i Hrvatska. 'Zabrinuti smo zbog mogućih posljedica za privatnost građana EU-a. Nadamo se da ćemo dobiti više podataka i detalja o slučaju od američkih vlasti', stoji u priopćenju.