Tijekom radionice naziva 'Roboetika: Ljudi, strojevi i zdravlje', koju je pokrenula Pontifikalna akademija za život, raspravljalo se o biomedicini i genetičkom inženjeringu, a na samom početku radionice papa Franjo pročitao je svoje 'Pismo čovječanstvu', u kojem je istaknuo paradoks između napretka i opreza u vezi sa stvaranjem tehnologija bez razmišljanja o posljedicama po društvo.

Vatikanska radionica, javlja BBC, naišla je na kritike poznatog japanskog znanstvenika i robotičara Hiroshija Ishigura, poznatog po kreaciji androida koji je njegova kopija, a koji je izjavio kako čovjek za nekoliko tisuća godina više neće biti stvoren od krvi i mesa te kako će se ljudska tijela razviti u znatno izdržljiviji sustav.

'Naš krajnji cilj u evoluciji je dostizanje besmrtnosti zamjenom kostiju i mesa anorganskim materijalima', naglasio je Ishiguro, dodajući kako je to jedini logični korak ukoliko ljudi žele živjeti u svemiru.

Ishiguro ističe kako je potrebno stvarati robote koji mogu obavljati identične zadaće kao i ljudi.

'Nemamo dovoljno mladih ljudi u Japanu. Zbog izoliranosti strancima nije jednostavno živjeti u Japanu. Upravo stoga mnogo polažemo u stvaranje robota', kazao je japanski robotičar, dodajući kako bi oni mogli riješiti problem japanske populacije koja sve više stari.

Predsjednik Papinske akademije, nadbiskup Vincenzo Paglia, ne prihvaća takav koncept, navodeći kako je 'nemoguće razdijeliti tijelo i dušu'.

'Tijelo je vrlo važno za ljude jer putem njega volimo, prihvaćamo i komuniciramo s drugim ljudima', naglasio je Paglia.

BBC podsjeća kako je Europska komisija nedavno objavila svoje stajalište o etici u znanosti i novim tehnologijama. Komisija smatra da roboti i umjetna inteligencija ne bi trebali imati ista prava, već bi se prema njima trebalo odnositi kao prema svakoj drugoj tehnologiji.

S druge pak strane, futuristi vjeruju kako će ljudi htjeti dati određena prava robotima, osobito nakon što oni postanu dio svakodnevnice.

'Kad robot postane partner ili prijatelj, htjeti ćemo ga zaštititi. Kako životinjama dajemo određena prava, tako ćemo ih davati i robotima', smatra Ishiguro.

Christiane Wopen, profesorica etike i teorije medicine sa Sveučilišta u Kölnu, smatra da prava čovjeka i robota ne mogu biti ista.

'Koristimo ih jer smo bića koja mogu postaviti ciljeve, izabrati namjenu i činiti dobro i loše, ali mi smo slobodna ljudska bića. Mislim da ne bismo smjeli dati istu slobodu robotima', zaključuje Wopen.