'Socskrb' program pokazao je rezultate već nakon uvođenja početkom godine, kada je otkrio da sedam tisuća osoba protuzakonito prima neki oblik socijalne pomoći, što je ministrica Milanka Opačić istaknula kao jedan od razloga informatizacije i umrežavanja ovog sustava s drugim institucijama u kojima građani mogu ostvarivati neke povlastice. Devet mjeseci kasnije, uočen je pad od 15 posto broja korisnika socijalne pomoći. Navodno je privilegije i naknade izgubilo oko 25 tisuća ljudi
No smanjenje od 15 posto korisnika, upozoravaju u ministarstvu, istovremeno je posljedica i informatizacije sustava socijalne skrbi, ali i u novom Zakonu o socijalnoj skrbi, preciznije ciljanih uvjeta za priznavanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu, kao i kontinuiranih ulazaka i izlazaka korisnika iz sustava socijalne skrbi.
'Tehnički gledano, uočeni pad od 15 posto u broju korisnika zajamčene minimalne naknade automatski donosi uštede. No cilj informatizacije nije bila primarno financijska ušteda, već intencija da pomoć dođe do onih kojima je stvarno potrebna. Novac ušteđen na ovaj način ionako će biti raspoređen unutar sustava socijalne skrbi. Primjerice, jedan je od načina te preraspodjele i povećanje visine zajamčene minimalne naknade za samca i samohranog roditelja', izvijestio je za tportal kabinet ministrice.
Na primjer, već prvog dana u siječnju, kada je Socskrb uveden, nakon otkrivanja 7.000 lažnih korisnika, koji su odmah izbačeni iz sustava, tako je ušteđeno 48 milijuna kuna ove godine. Zahvaljujući tome, podignuta je naknada za samce sa 600 na 800 kuna i neke druge naknade.
Nakon prvih dana primjene Socskrba, ministrica Opačić procijenila je da će 'biti oko 10 posto korisnika kojima u sustavu nije mjesto', ali već do sada je taj postotak za trećinu viši.
'Oni koji su protupravno uzimali novac morat će ga vratiti jer ćemo protiv njih pokrenuti postupak. Svi koji su varali sustav moraju snositi konzekvence', najavila je Opačić, jer je ministarstvo pokrenulo postupke protiv nezakonitih primatelja naknada.
Građani s invaliditetom sigurno su među onima kojima je socijalna pomoć najpotrebnija, jer često žive ili sami ili su siromašni i nemoćni, pa smo za komentar o promjenama nakon primjene Socskrba pitali Jozefinu Kranjčec, predsjednicu Hrvatskog saveza udruga tjelesnih invalida.
Kaže da su naknade brojne i da razumije da ih državni proračun vrlo teško sve financira, a pogotovo kada ima zloupotreba tog sustava.
'Postoje razne potpore, invalidnina od 1.250 kuna, tuđa njega i pomoć od 500 ili u smanjenom iznosu 350 kuna, posebni dječji doplatak od 850 kuna, zatim osobni asistent koji državu košta oko 4.000 tisuće kuna mjesečno. Država treba redovno kontrolirati prava na ovakva primanja i povlastice da ne bi bilo zloupotreba. Tako da, uvođenjem ovog programa, sigurno neće biti oštećenih, osim onih koji su sustav dopušteno koristili', kaže Kranjčec.
U novom Zakonu o socijalnoj skrbi, kaže Kranjčec, dobra je novost razdvajanje invalidnosti i invaliditeta, jer netko može imati utvrđen stopostotni invaliditet, ali svejedno produktivno raditi, zarađivati i biti koristan sebi i društvu.
'Stvar je u tome da bude koristan za zajednicu, da vodi smislen život, da se brine o sebi i drugima. Naravno, kada je to moguće. S druge strane, onima koji trebaju pomoć, u cijelosti je treba osigurati. Zato su bitne ovakve mjere, jer država sada ide prema jednom pravičnijem sustavu socijalnih naknada i povlastica', objasnila je Kranjčec.
Prema njezinim informacijama, oko 25 tisuća osoba izgubilo je pravo primanja iz sustava socijalne skrbi. U tom sustavu nalazi se oko 300 tisuća korisnika. U državnom proračunu za različite naknade izdvaja se 5,8 milijardi kuna godišnje, a iz lokalnih i županijskih proračuna milijardu i pol kuna
Socskrb je uveden u sve centri za socijalnu skrb, a u ministarstvu kažu da, osim financijskih ušteda, ne treba zanemariti uštede u radnim procesima u administriranju novčanih naknada u centrima. Skraćen je postupak administriranja i pribavljanja niza podataka koji se inače moraju prikupljati u upravnom ispitnom postupku pa je skraćeno vrijeme rješavanja postupka.
'Ne samo da su opravdana očekivanja, već je riječ o sustavu koji je uspostavio tehničke preduvjete za podizanje rada u centrima za socijalnu skrb na razinu koja, osim što zadovoljava zahtjevima minimalnih standarda suvremenih procesa rada, postignutim rezultatima (brzina, transparentnost, racionalizacija troškova) postavlja platformu za razvoj sustava administriranja drugih novčanih naknada sa socijalnom komponentom', kažu u kabinetu ministrice.
Glasnogovornik ministarstva Tihomir Ivka nije nam mogao odgovoriti na pitanje koliko je koštalo uvođenje sustava Socskrb. Prema podacima o javnoj nabavi servisa Javnanadmetanja.com, ugovor je Ministarstvo socijalne politike i mladih sklopilo 19. svibnja 2014. s tvrtkom S&T HRVATSKA d.o.o. iz Zagreba za uslugu 'održavanje Informacijskog sustava socijalne skrbi (SocSkrb)'. Ugovor je vrijedan 1.450.000 kuna, a vrijeme obavljanja posla je osam mjeseci.
U ovogodišnjem pročišćenom planu nabave ministarstvo je uvrstilo i uslugu održavanja informacijskog sustava SocSkrb za dotadašnje mjesece, od siječnja do travnja, u mjesečnom iznosu od 24.800 kuna.
Osobe koje su izgubile pravo na neku od mjera socijalne pomoći ili povlastica imaju dvije mogućnosti žalbe, objasnio nam je Ivka. Mogu svom centru za socijalnu skrb dostaviti dodatni dokaz o svom socijalnom statusu (koji centar do tada nije uzeo u obzir ili se naknadno pojavio) i onda centar može promijeniti rješenje, ako se utvrdi da je bilo greške u obradi podataka. Drugo, mogu se žaliti Ministarstvu socijalne politike i mladih koje može odbaciti žalbu ili narediti novi postupak.
