Rješenje o smjeni Bulata donio je nakon što je USKOK protiv bivšeg ravnatelja pokrenuo istragu zbog 'postojanja osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo primatnja mita u gospodarskom poslovanju', priopćilo je Ministarstvo zaštite okoliša i prirode.

'Sve ovo nanosi ogromnu štetu ugledu Nacionalnog parka Krka', ističe u priopćenju ministar Zmajlović, koji je očekivao da Bulat sam podnese ostavku.

Nakon pokretanja istrage Županijski sud u Splitu donio je rješenje po kojem 'zabranjuje obavljanje određene poslovne aktivnosti osumnjičeniku Željku Bulatu, ravnatelju Javne ustanove Nacionalni park Krka te bilo kakvih poslova vezano za poslovanje Javne ustanove NP Krka, kao i zabrana dolaženja u prostorije Javne ustanove NP Krka', naglasio je ministar u priopćenju.

Dosadašnjeg ravnatelja Javne ustanove Park prirode Papuk Ivicu Samardžića smijenio je zbog 'višekratnih kršenja propisa i općih akata te državne ustanove'.

Kako je tportalu rekao Dražen Dumančić, predsjednik upravnog vijeća PP Papuk, Samardžić se nije očitovao na zapisnik i odluku uprave parka u kojima se se ukazuje na niz nepravilnosti na njegov račun.

'Ministar je prihvatio činjenice utvrđene zapisnikom i odlukom upravnog vijeća te je ocijenio da su u konkretnom slučaju ispunjeni uvjeti za razrješenje ravnatelja', rekao je Dumančić.

Uprava PP Papuk još u rujnu od Zmajlovića je tražila Samardžićevu smjenu uz optužbe za neprimjereno ponašanje, 'poput vikanja na djelatnike i zadavanja radnih zadataka neprimjerenih stručnoj spremi i opisu radnoga mjesta', narušene međuljudske odnose sa zaposlenicima, unošenje straha uručavanjem 'devet upozorenja za otkaz', neadekvatno ekipiranje ustanove i provedbu pogrešnih projekata.

Sporni projekt Gornji horizinti
Ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović zatražio je od Bosne i Hercegovine dopunu studije utjecaja na okoliš za zahvat HE Dabar u okviru projekta Gornji horizonti, priopćeno je danas iz tog ministarstva.

'Ne smijemo dozvoliti da se ugrozi stanje voda i ekosustava u Delti Neretve. Štoviše, moramo učiniti sve da se ono očuva i u budućnosti popravi', ističe ministar Zmajlović u dopisu Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH nakon uvida u 'Studiju utjecaja na okoliš HE Dabar', koju mu je dostavilo to ministarstvo.

Zmajlović ističe da su utvrdili nedostatak analiza pojedinih sadržaja te da na osnovu postojećeg sadržaja nije moguće donijeti ocjenu da je Studija cjelovita i u potpunosti stručno utemeljena.

U Ministarstvu ocjenjuju da Studija nije u potpunosti dala ocjenu utjecaja na okoliš (negativne i pozitivne utjecaje djelovanja sustava držeći se osnovne definicije integralnog upravljanja vodnim resursima), što je trebala prema projektnom zadatku. Dodaju da rijeke ne poznaju državne granice i stoga nema druge opcije do integralnog pristupa, od izvora do ušća.

Također smatraju da nisu sagledani mogući utjecaji zahvata na prirodu naglasivši da Studija nije uzela u obzir sve potencijalne utjecaje u prekograničnom području bioraznolikosti u cjelini s osvrtom na djelatnosti lokalnog stanovništva koje o takvoj bioraznolikosti ovise. Drže da Studija u ovom obliku nije stručno utemeljena ni relevantna.

Ističu da u uvjetima promijenjenog vodnog režima do kojeg nedvojbeno dolazi zahvatima na HE Dabar, Studija mora sagledati i utjecaj na gospodarske aktivnosti u Delti Neretve, na poljoprivredu, lovstvo, plovnost, upravljanje akumulacijom i načinom evakuacije vode kod nailaska uzvodnih vodnih valova, uzgoj školjaka, utjecaj zaslanjenja delte zbog smanjenja dotoka slatke vode i druge djelatnosti.

Provedba planiranog projekta, napominju iz Ministarstva, dovela bi do značajnijih poremećaja u vodnim režimima i do smanjenja količine vode u slijevu Neretve, pa tako i u delti.

Studija ne nudi konkretne podatke i ne sagledava posljedice za staništa, floru i faunu područja delte koja ovisi o stanju i zbivanjima u uzvodnom dijelu sliva Neretve. Zajedno s Hutovim blatom, dio delte u Hrvatskoj tvori cjelovit ekosustav koji na taj način u vidu negativnog utjecaja treba i sagledavati, dodaju.

Važnost sagledavanja prekograničnog utjecaja svakog zahvata je tim veća jer se radi o ekološki jedinstvenom Ramsarskom području (močvare od međunarodne važnosti) kojega su na Ramsarski popis upisale obje države – područja Hutovo blato i Delta Neretve. Kroz Studiju nije istražen mogući utjecaj na Ramsarsko područje, na zaštićena područja i područja ekološke mreže koje se nalaze u obuhvatu zahvata te utjecaj na deltu Neretve i njene ekosustave u cjelini te nisu dosljedno primijenjene europska Okvirna direktiva o vodama i Direktiva o staništima, stoji u priopćenju.

Pozivajući se na Konvenciju o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica Ministarstvo zaštite okoliša i prirode stoga je zatražilo dopunu Studije kako bi nastavilo s aktivnostima vezanim za provođenje javne rasprave na području Hrvatske i konačno mišljenje u postupku.