REIZBOR

Zin al-Abidin Ben Ali ponovo predsjednik Tunisa

26.10.2009 u 09:19

Bionic
Reading

Dosadašnji predsjednik Tunisa Zin al-Abidin Ben Ali na predsjedničkim je izborima održanim u nedjelju osvojio 89,62 posto glasova i službeno je ponovo izabran za predsjednika države, prema konačnim rezultatima ministarstva unutarnjih poslova u ponedjeljak. Rezultati se odnose na svih 26 okruga koliko ih ima u zemlji i uključuju glasove dijaspore.

Glasovi za Ben Alija se kreću između 84,16 posto i 93, 88 posto u Monastiru, a najbolji je rezultat postigao među biračima u inozemstvu (94,85 posto). Rezultat je nešto slabiji od 90 posto koliko je ostvario na prvi i drugim predsjedničkim izborima u povijesti nezavisnog Tunisa (1999. i 2004. godine). Na vlasti već 22 godine, Ben Ali je ponovno izabran na peti mandat od pet godina porazivši tri kandidata parlamentarne oporbe.

Rezultati dvojice kandidata bliskih vlasti iznose 5,01 posto za Mohameda Bušihu iz Stranke narodnog jedinstva i 3,80 posto za Ahmeda Inublija iz Unionističkog demokratskog saveza. Ahmed Brahim, četvrti kandidat koji se postavio kao "pravi suparnik" kritičan prema režimu ostvario je najslabiji rezultat - 1,57 posto glasova dobivenih pod zastavom lijeve koalicije oko svoje stranke Ettajdid (Obnova, bivši komunisti).

Zin al-Abidin Ben Ali
postao je predsjednikom Tunisa u studenome 1987., mjesec i pol nakon što je postavljen za premijera i to tako što je liječnički konzilij, na njegov zahtjev, procijenio stanje tadašnjeg predsjednika Hamida Burgibe, utemeljitelja neovisnog Tunisa, i proglasio ga senilnim i nesposobnim za dalje obnašanje položaja. Na izborima 1989. bio je jedini kandidat za predsjednika, a nitko mu se nije suprotstavio ni u pohodu na drugi petogodišnji mandat 1994. Pet godina poslije nije mu osobito naškodilo uvođenje višestranačja, jer je pobijedio s 99, 4 posto glasova, izazvavši čuđenje u zapadnim demokracijama i osude izbora kao prijevare iz redova skupina za zaštitu ljudskih prava.

Takvi rezultati izbora obično na Zapadu nailaze na kritike demokratičnosti društva, ali su reakcije prema Ben Aliju bitno blaže zbog gospodarskog napretka zemlje i njegove uloge "brane" od radikalnog islamizma. Europa i SAD često su isticale njegovu pomoć u progonu radikalnih islamista i njihovom zadržavanju unutar Tunisa, osobito nakon podmetanja bombe u sinagogi u Tunisu 2002., kad je poginula 21 osoba.

Politički analitičari i protivnici optužuju ga za sustavno kršenje ljudskih prava i autoritarni režim pod krinkom višestranačja. U predizbornoj kampanji Ben Ali je najavio da će, bude li ponovno izabran, smanjiti nezaposlenost koja sad iznosi 14 posto i nastojati povećati prihod po glavi stanovnika za čak 40 posto, a obećao je i više demokracije.