POZIV NA UZBUNU

'Nasilje nad ženama s invaliditetom je triput veće nego nad tzv. zdravim ženama'

  • Autor: S. S./Hina
  • Zadnja izmjena 24.11.2021 15:18
  • Objavljeno 24.11.2021 u 15:12
Četvrta Konferencija žena s invaliditetom: "Obiteljsko nasilje nad ženama s invaliditetom – izazov pokretu osoba s invaliditetom, stručnjacima i donositeljima odluka“

Četvrta Konferencija žena s invaliditetom: "Obiteljsko nasilje nad ženama s invaliditetom – izazov pokretu osoba s invaliditetom, stručnjacima i donositeljima odluka“

Izvor: Pixsell / Autor: Emica Elvedji/PIXSELL

U posljednje su dvije godine žene, a osobito žene s invaliditetom, u težem životnom položaju jer su izložene većem obiteljskom i partnerskom nasilju zbog pandemije, istaknuto je u srijedu na Četvrtoj konferenciji žena s invaliditetom na temu obiteljskog nasilja

"Nasilje nad ženama s invaliditetom je veliko, triput veće nego nad tzv. zdravim ženama i nasilnici su širi spektar osoba, ne samo članovi obitelji", rekla je dopredsjednica Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske (SOIH) Marica Mirić na konferenciji.

Dodala je kako iz priča žena dobivaju informacije kako su pandemija i zatvaranje imali velik utjecaj na porast nasilja.

"Utjecala je toliko što su svi bili orijentirani u kući jedni na druge, a žene s invaliditetom nam nisu mogle prijavljivati nasilje jer je nasilnik bio prisutan. One prijavljuju nasilje kad nasilnik ode iz kuće, kada mogu doći do telefona", objasnila je Mirić.

Što se tiče svekolikog nasilja, moguće rješenje problema vidi u podizanju svijesti javnosti, ali i sustava.

"U protokolu u postupanju je pet sustava: policija koja radi očevid, sustav socijalne skrbi koji to treba pratiti, pravosuđe, obrazovanje i zdravstvo. Kada bi oni sinkronizirano djelovali, nešto bi se dalo napraviti", rekla je.

Dodala je kako novi zakon predviđa tzv. mentora osobama u rizičnim skupinama, socijalnog radnika "case managera", osobu koja će voditi slučaj i koja će moći prepoznati nasilje i znati kako pružiti pomoć.

"Žene s invaliditetom posebno se ne odlučuju na prijavu nasilja jer ovise o nasilnicima. Ako ona ne može sama ustati iz kreveta, sama kretati, izaći iz kuće, tko će joj pomoći nego taj nasilnik, pa onda trpi", upozorila je Mirić.

Predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Grada Zagreba Rada Borić istaknula je kako se često zaboravlja na koje sve prepreke osobe s invaliditetom nailaze u životu, a koje nisu nužno samo fizičke prepreke da ne mogu koristiti ono što zovemo društvenim dobrima ili uslugama.

  • +9
  • +6

Četvrta konferencija žena s invaliditetom na temu obiteljskog nasilja

Izvor: Pixsell / Autor: Emica Elvedji/PIXSELL

"Te prepreke su vezane uz niz stereotipa koje imamo. Vezane su i uz naš odnos prema nepoštivanju iskustva osoba s invaliditetom, a dodatno se uvijek trebamo pitati pitanja kada smo posljednji put razmišljali o tome imaju li, posebno žene s invaliditetom, seksualnu žudnju, jesu li zlostavljane na drugačiji, nevidljiv način ne samo od svojih partnera, često i od skrbnika", navela je.

Trebamo prepoznati ranjivost žena s invaliditetom

Neke od svjetskih statistika pokazuju da je 80 posto žena s invaliditetom preživjelo neku vrstu seksualnog nasilja, posebno žene s mentalnim teškoćama, naglasila je. Također, rekla je kako se ne smije zaboraviti da osobe s invaliditetom imaju jednake potrebe kao i ostali, samo imaju prepreke da ih ostvare.

"Na nama je da prepoznamo da su žene s invaliditetom još ranjivije vezane upravo uz njihov spol uz mogućnost rađanja ili nerađanja, bivanja majkama, do običnih banalnih priča mogu li obaviti ginekološki pregled. Moramo posvijestiti naš vlastiti odnos prema njima i podržati ih", poručila je Borić.

Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak putem videoporuke upozorila je kako je prema Zavodu za javno zdravstvo u Hrvatskoj više od 250.000 žena s invaliditetom, a preko 60 posto njih ima ili osnovnoškolsko obrazovanje ili nemaju ni to, što dovodi do toga da imaju niske prihode i egzistencijalno ovise o osobi s kojom žive, a koja često bude i njihov nasilnik.

"Koliko smo obrazovani, informirani, educirani toliko je veća mogućnost da steknemo hrabrost i osnažimo se da prijavimo nasilje", poručila je.

Umirovljena sutkinja Visokog prekršajnoj suda Branka Žigante Mašić istaknula je kako je potrebno voditi računa o sankcijama za počinitelje, pri čemu novčana sankcija nije najbolje rješenje, već su bolje zabrane približavanja, uznemiravanja, uhođenja, kao i druge mjere koje štite žrtvu i dozvoljavaju joj da uživa puna prava bez umanjenja dostojanstva.

Također, navela je kako je u 2020., koja je vidjela porast nasilja od 40 posto, od ukupnog broja prijavljenih žrtava nasilja u obitelji - 9888, broj žrtava s invaliditetom bio 1524.

Konferencija se s ciljem osnaživanja žena s invaliditetom i promicanja ženskih ljudskih prava provodi svake druge godine, a ovogodišnja tema je "Obiteljsko nasilje nad ženama s invaliditetom - izazov pokretu osoba s invaliditetom, stručnjacima i donositeljima odluka". Izlagači su predstavili sliku obiteljskog nasilja i nasilja nad ženama s invaliditetom, položaja žena s invaliditetom, a govorili su i o invaliditetu u feminističkoj perspektivi te o pristupu pravima iz Direktive o žrtvama.

Organizatori su Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske i SOIH-Mreža žena s invaliditetom, u suradnji s Povjerenstvom za ravnopravnost spolova Grada Zagreba.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!