U organizaciji Ureda Europskog parlamenta uoči službene dodjele nagrade Saharov za slobodu mišljenja, raspravljalo se o solidarnosti Europske unije s Ukrajinom. Naime, ovogodišnji laureat Saharova je ukrajinski narod kojeg predstavljaju predsjednik, izabrani čelnici i civilno društvo.

O mjerama potpore koje uključuju zaštitu ljudskih prava, istragu i kazneni progon ratnih zločina, prihvatu izbjeglica te humanitarnoj pomoći razgovarali su zastupnici u Europskom parlamentu Tonino Picula, Karlo Ressler i Tomislav Sokol, ukrajinska novinarka i protoganistica filmova Mariupolj 1 i 2 Albina Lvutina te Irina Pronenko, predstavnica udruge Svoja, koja okuplja Ukrajince u Hrvatskoj.

Zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula, koji je prije nekoliko dana s izaslanstvom Parlamenta posjetio Kijev, istaknuo je kako je trenutačno 6 milijuna Ukrajinaca bez električne energije, a da je situacija posebno dramatična u Kijevu. 'Ovog trenutka Ukrajini prijeti ozbiljan problem zamrzavanja vodovodnih cijevi. Ako ostanu bez struje više od 20 sati, u pitanje će se dovesti vodoopskrba stanovništva', kazao je Picula.

Ne kompromis s Mađarskom, nego zaobilaženje Mađarske

Osvrnuo se i na mađarsku blokadu posljednjeg EU-ova paket financijske pomoći Ukrajini od 18 milijardi eura. Kako kaže, ne misli da će se tražiti kompromis s Mađarskom, nego će se tražiti mehanizmi kojima će se Mađarsku zaobići. 'Ako sljedeći sastanak koji će okupiti ministre financija ne dovede do dogovora, onda se ide na tzv. mehanizam za pojačanu suradnju', rekao je Picula. To znači da u paketu pomoći Ukrajini neće sudjelovati 27, nego 26 država, ali je u tom postupku potrebno jamstvo nacionalnih parlamenata, što je proces koji može potrajati.

Karlo Ressler je nadolazeći sastanak ministara financija koji će se održati u drugoj polovici ovog mjeseca nazvao testom spremnosti Europske unije. 'Vjerujem da će doći do pomaka. Ako ne dođe, to će biti vrlo loše. To je jedan veliki pravi civilizacijski test u kojem će Europa morati pokazati svoje jedinstvo. Moramo se vratiti temeljnim politikama koje će osigurati da se u Europi može živjeti sigurno', ističe Ressler.

Vojska jedan od prioriteta EU-a

Na zajedništvo EU-a osvrnuo se i zastupnik Tomislav Sokol. Ustvrdio je da su u prošlosti neke države članice, poput Njemačke donijele dosta pogrešnih odluka, prvenstveno vezano uz ovisnost o ruskom plinu. 'Sada se pokazalo koliko su te odluke bile kratkovidne i usmjerene na kratkoročne ciljeve. Zato EU danas nije u idealnoj gospodarskoj situaciji', kazao je Sokol. Ocijenio je također da će Europa u budućnosti puno više morati ulagati u vojsku. 'Vojska će morati postati jedan od glavnih prioriteta', istaknuo je Sokol.

Zastupnici su podsjetili kako je od početka ruske invazije na Ukrajinu Europski parlament nizom odluka i preporuka pokazao potporu ukrajinskom narodu i njegovoj borbi za slobodu te je na prošlomjesečnoj sjednici Rusiju proglasio državom pokroviteljicom terorizma.

Picula je objasnio je kako je riječ o snažnoj političkoj poruci te zahtjevu Parlamenta da EU razvije pravni okvir koji bi omogućio automatsko pokretanje mehanizma sankcija i diskreditacije na međunarodnoj sceni, kada država službeno bude ocijenjena sponzorom terorizma. 'Europski parlament želi da se Unija bolje nosi s budućim vanjskim krizama i bude bolje adaptiran na šokove', poručio je Picula.

Novinarka Lvutina koja je u Zagreb stigla iz Hersona iz prve ruke je govorila o ratnoj svakodnevici Ukrajine, a koja je oslikana i u dokumentarnim filmovima Mariupolj 1 i 2 redatelja Mantasa Kvedaravičiusa, koji su dio programa Human Rights Film Festivala (HRFF-a). Istaknula je kako EU mora nastaviti pomagati Ukrajini i sankcionirati Rusiju jer bi u protivnom ukrajinska stvarnost vrlo lako mogla postati i stvarnost građana EU-a. 'Europljani ne smiju imati iluzija i očekivati kako će se Rusija zaustaviti na granicama Ukrajine. Ako građane EU-a sada brinu krize ili prazni državni proračuni, vjerujte ništa od toga nije toliko strašno koliko je strašan rat', poručila je Lvutina.

Irina Pronenko, predstavnica udruge Svoja, koja okuplja Ukrajince u Hrvatskoj, govorila je o radu volontera s ukrajinskim izbjeglicama u Hrvatskoj. „Trenutačno je u Hrvatskoj njih oko 22 tisuće, a naša udruga im pomaže u traženju posla, učenju hrvatskog jezika te općenito integraciji u društvo“, kazala je Pronenko.

Ovogodišnji laureat Saharova 'hrabri ukrajinski narod'

Europski parlament u Hrvatskoj tradicionalno surađuje s HRRF-om uoči dodjele Nagrade Saharov za slobodu mišljenja. Riječ je o najvišem priznanju Europske unije kojim se vrednuje rad pojedinaca i organizacija u području zaštite ljudskih prava i demokratskih vrijednosti. Ovogodišnji laureat je 'hrabri ukrajinski narod kojeg predstavljaju predsjednik, izabrani čelnici i civilno društvo'. Svečana dodjela priznanja održat će se 14. prosinca u Europskom parlamentu u Strasbourgu.

Nagrada Saharov za slobodu mišljenja utemeljena je 1988. godine, a nazvana je u čast sovjetskog fizičara i političkog disidenta Andreja Saharova. Njome se posebno promiču sloboda izražavanja, zaštita prava manjina, poštovanje međunarodnog zakona, razvoj demokracije i provedba vladavine prava. Ruska nevladina udruga Memorial, Nelson Mandela, Malala Jusafzaj, Denis Mukwege i Nadia Murad samo su neki od Saharovih laureata čije je rad kasnije prepoznat i vrednovan i kroz Nobelovu nagradu za mir.