EKOLOŠKI APEL ZA OMBLU

Zašto ugrožavamo opstanak našeg 'podzemnog Galapagosa'

Labudovi na rijeci Ombli rijeka Ombla

Labudovi na rijeci Ombli rijeka Ombla

Izvor: Pixsell / Autor: Zvonimir Pandza/Vecernji list

HEP sa svojom studijom biodiverziteta Omble trči počasni krug. Zajedno s konzultantima iz inozemstva predstavio ju je jučer u Dubrovniku, a to će za nekoliko dana učiniti u Sarajevu, i slavodobitno uskliknuo kako je sve OK i spremno za realizaciju. Studija biodiverziteta ima povijesni značaj, jer prvi put službeno priznaje krška bogatstva nekog lokaliteta u Hrvatskoj, a Elaborat o podzemnoj fauni spiljskog sustava Vilina špilja – izvor Omble, koji je za potrebe studije uradilo Hrvatsko biospeleološko društvo, otvorio je pogled u podzemlje Omble koji HEP više nikada neće moći skrivati ili falsificirati

Ono što je do sada pežorativno nastojao prikazati kao jato šišmiša oko kojeg se, valjda, zbog uvrnutosti nekih ekologa, nepotrebno diže dreka, dok priječe gotov projekt koji bi gladnima dao kruha, u biti je dio 'podzemnog Galapagosa' – po podzemnoj biološkoj raznovrsnosti najbogatiji speleološki objekt u Hrvatskoj i jedan od najbogatijih u Dinaridima, a time i u svijetu uopće. To je rezultat prvih sustavnih, iako ne cjelovitih istraživanja na koje je HEP natjerala Europska komisija preko Europske banke za obnovu i razvoj.

U sustavu Vilina špilja – Ombla utvrđeno je ukupno 68 spiljskih vrsta, koje su gotovo sve endemi za tzv. južno-dinarsku biogeografsku regiju, a brojne vrste endema su s uskog područja Popova polja i šireg dubrovačkog priobalja (ta koje elaborat koristi naziv Paleoombla), a njih čak 14 endemi su ovog spiljskog sustava.

Time je potvrđeno da je Studija utjecaja na okoliš HE Ombla, koje je postala pravomoćna 1999. nevjerodostojan dokument u jednom od njegovih najvažnijih polja. Naime, Studija tvrdi da 'u sustavu Omble nisu nađene zakonom zaštićene biljne i životinjske vrste, ili ako su nađene, to nije bilo njihov trajno stanište, već su ovdje dopremljene bujičnim vodama iz slivnog područja Trebišnjice' te da za 'njihovu zaštitu nije potrebno provoditi specifične mjere zaštite uobičajene prilikom poduzimanja većih hidrotehničkih zahvata kao što je Ombla'.

To nije bila samo posljedica lošeg istraživanja i vođenja postupka procjene utjecaja na okoliš, nego svjesno skrivanje podataka, jer je članovima Komisije bio poznat popis faune istaknutog biospeleologa Branka Jalžića s Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, koji je dostavio član Komisije Juraj Posarić, inače predstavnik Državne uprave za zaštitu prirode. Popis je sadržavao imena 12 endemičnih i ugroženih podzemnih vrsta, koji Komisija nije uvrstila. Iz toga je slijedio lažan, neodgovoran i pogrešan zaključak da neće biti negativnih utjecaja na rijetke i ugrožene vrste. Rezultati sadašnjih istraživanja mogu ilustrirati o kojem redu veličina štetnosti toga čina se radi, naime da se takvom odlukom ugrožava najbogatije podzemno stanište u Hrvatskoj i jedno od najbogatijih u svijetu, s neprocjenjivim i nenadoknadivim posljedicama.

Istraživanja pobijaju ranije tvrdnje Studije utjecaja na okoliš (SUO) HE Ombla da fauna Omble nije autohtona, nego da je doplavila iz Popova polja i Trebišnjice. U elaboratu se kaže da s obzirom na veličinu spiljskog sustava i brojnost spiljskih staništa, kao i činjenicu da je Ombla završetak ovog hidrološkog sustava te brojnost i stalnu prisutnost sakupljene i utvrđene vodene faune, može se zaključiti kako vodena spiljska fauna Omble ne predstavlja samo drift faune iz Bosne i Hercegovine, već stalne i stabilne populacije spiljske faune.


Iako su rezultati istraživanja oduševljavajući, jasni i nedvosmisleni, oni ne predstavljaju stvarnu i konačnu sliku biodiverziteta Omble, jer su dosadašnja istraživanja kratka i nedovoljna. U elaboratu Hrvatsko biospeleološko društvo se žali da ih je ugovor s HEP-om ograničio na svega tri mjeseca istraživanje, a da su oni predlagali optimalno godinu dana. Za utvrđivanje potpunog popisa spiljskih vrsta potreban je dugi niz godina sustavnih biospeleoloških istraživanja, kažu na drugom mjestu. Procjena je da bi u drugim dijelovima godine te tijekom najnižih protoka vode, što bi omogućilo istraživanje glavnog dovodnog kanala koji do sada uopće nije biospeleološki istraživan, bile pronađene dodatne spiljske vrste.

Taj zaključak dodatno potencira činjenica da u Ombli ovaj put nije zapažena čovječja ribica, koja je ranije utvrđena u tom sustavu, jer nije bilo dopušteno ronjenje u glavni dovodni kanal za vrijeme najnižih voda u skladu s prvotnim prijedlogom projekta. Dodatnu sjenu na istraživanja baca molekularna analiza na utvrđivanje prisutnosti čovječje ribice koja nije uspjela zbog lošeg uzorka. Također, nisu provedeni istražni radovi na području iznad gornje etaže te stoga nije moguće procijeniti koliko kopnenih spiljskih staništa postoji iznad kote gornje etaže. Na nekoliko mjesta se ističe nedovoljno poznavanje biologije podzemne faune iz čega proizlazi nemogućnost davanja objektivnih i pouzdanih procjena ugroženosti.

Postoji još istraživačkih manjkavosti poput usmjerenosti istraživanja i zaštite na provodne kanale, a zanemaruje se stanje u pukotinskim prostorima i epikarstu, koji čine 999 promila podzemnih kanala. Također, iz dokumentacije je vidljivo da se istraživanja baziraju na kompilacijskom tehničkom nacrtu sustava, što nijedan speleološki klub ne bi dopustio ni za obično amatersko istraživanje bilo koje spilje.

Ovim tvrdnjama iz elaborata treba dodati napomenu da procjene imaju na umu samo teritorij Republike Hrvatske, koji zahvaća, hipotetski govoreći, tek oko jedan posto sustava, a ostalo pripada Bosni i Hercegovini. U tom pogledu fokusiranje pažnje na Vilinu špilju ima funkciju smanjivanja vidljivosti nedostataka.

S obzirom na cilj očuvanja nacionalne ekološke mreže stanišnog tipa H.1. Kraške spilje i jame, izgradnjom HE Ombla doći će do značajnog potapanja dijela kopnenih i negativnih promjena na vodena spiljska staništa prilikom čega će neka staništa biti u potpunosti uništena, promjena uvjeta i karakteristika staništa te njegovog fragmentiranja čime će se nepovratno narušiti cjelovitost spiljskog sustava kao područja ekološke mreže, kaže se u elaboratu. Za devastaciju staništa spiljske faune beskralješnjaka koja će biti prouzročena hidroakumulacijom nažalost ne postoje kompenzacijske mjere.

U elaboratu se ocjenjuje da su negativni utjecaj izgradnje HE Omble na ciljeve očuvanja stanišnog tipa H.1. Kraške spilje i jame, i na endemične vrste u suprotnosti s predloženim smjernicama zaštite područja ekološke mreže.

Također, kopnena fauna prilagođena je na kratkotrajna potapanja dijela staništa, ali se ona ne mogu usporediti s trajnim potapanjem u visini od 75 – 130 m. n. m.

Pored toga, pored direktnog utjecaja na dijelove spilje kroz koje prolazi injekcijska zavjesa ili su zahvaćeni nekim drugim oblikom direktne fizičke devastacije poput potapanja, moguće je narušavanje stabilnosti i pucanje spiljskih svodova i zidova i to ne samo u zoni zahvata nego i dalje, što negativno utječe na staništa.

Zaključno, smanjenje bioraznolikosti i uništenje pojedinih svojti suprotno je načelima i strateškim smjernicama Strategije i akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti
(NN 143/08) te Konvencije o biološkoj raznolikosti koje je Hrvatska potpisnik, a izgradnjom HE Ombla postoji mogućnost uništenja populacija pojedinih vrsta i direktna ugroza opstanka pojedinih svojti, kaže se u elaboratu.

U njemu su izrečene i neke mjere za ublažavanje, ali one su u očitoj suprotnosti s navedenim prijetnjama te se mogu opravdani primarno neznanstvenim razlozima. Treba dodati da je Hrvatsko biospeleološko društvopodleglo HEP-ovim ucjenama i ugovorno se obvezalo da neće javno istupati oko ovoga pitanja, što je od HEP-a nisko, a od biospeleologa neodgovorno

Prije izrade ovog elaborata bile su poznate činjenice koje su upućivale na to da SUO HE Ombla nije pouzdana i da su zahvati koji bi se proveli na temelju njezinih ocjena štetni i neodgovorni. Pored falsificiranja podataka o podzemnoj fauni, SUO tvrdi da će podzemna akumulacija biti vododrživa. No prema znanstvenom mišljenju Ognjena Bonaccija, koji je zbog odbacivanja očiglednih znanstvenih nalaza i ocjena napustio rad Komisije za procjenu utjecaja, izloženih u međunarodnom znanstvenom časopisu s dvije tajne recenzije, koje nitko nije pobio, HE Ombla neće moći postići potrebnu vododrživost, jer će se kod određene razine podzemna voda prelijevati u susjedne vodonosnike.

Stoga, najnoviji nalazi potvrđuju kritike i nedostatke SUO HE Ombla, koji je čine nevjerodostojnim i opasnim dokumentom. Najnovija istraživanja, također, nisu utvrdila konačan opseg i bogatstvo podzemne biološke raznolikosti Omble, zbog čega nije moguće dati validnu procjenu ugroženosti ni mjere zaštite. Također, mjere ublažavanja u suprotnosti su s važećim mjerama zaštite Omble. Stoga, kao jedno ispravno rješenje nameće se planiranje i izvođenje kompleksnih i srednjoročnih istraživanja koja bi dala mjerodavnu sliku prirodnih vrijednosti i na temelju nje izradu nove studije utjecaja na okoliš.


Kako će na ovo reagirati hrvatska Vlada, veliko je pitanje, ali ono, srećom, ne ovisi samo o njoj. Vlada nastoji očajnički pokrenuti gospodarstvo, a Kosoričina zlatna pesnica gospodarskog oporavka i kukavičje jaje neodgovornog sustava upravljanja okolišem, projekt HE Omble, jedini je za sada pred operativnom fazom pokretanja. No za frtalj godine Hrvatska postaje integralni dio Europske unije u kojoj biodiverzitet nije moneta za potkusurivanje. Čak i veliki fan pozitivne ulagačke klime, koji je svoju ministarsku karijeru započeo riječima da HEP ima sve potrebne dozvole za Omblu, Mihael Zmajlović, zbog toga ne može više držati javno štangu HEP-u.

Ono na što Zelena akcija nastoji ukazati kroz nejasnu i sumnjivu računicu isplativosti, naime, da se tek prodajom vode može postići isplativost Omble, premda za to studija nije namijenjena, ostaje za sada pitanje izvan fokusa biodiverziteta.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!