'BALKANIZACIJA KURIKULUMA'

Zašto studenti traže povratak Platona, Marxa i Sv. Augustina?

  • Autor: Davorka Grenac
  • Zadnja izmjena 24.04.2016 14:03
  • Objavljeno 24.04.2016 u 12:00
filozof

filozof

Izvor: Guliver/Thinkstock / Autor: Thinkstock

U vrijeme dok se u nas raspravlja i protestira zbog ideje o spajanju Filozofskog i Katoličkog bogoslovnog fakulteta i traje žučna rasprava oko toga trebaju li učenici čitati Marulića i Homera, američki studenti sveučilišta Stanford traže povratak napuštenog kurikuluma Povijest zapadne civilizacije. Umjesto velikana zapadne filozofske misli danas mogu studirati utjecaj Lady Gage na suvremeni duh Amerike

'Vratite nam Platona i Sokrata, želimo natrag Voltairea, Homera, Svetog Augustina, Marxa i Engelsa, želimo čuti o filozofiji Simone de Beauvoir i njezinom konceptu slobode' – grmi ovih dana dio studenata čuvenog Stanforda tražeći povratak kontroverzne Povijesti zapadne civilizacije u programe studija, ukinutu na tom kalifornijskom sveučilištu prije više od 25 godina zaslugom baptističkog svećenika, političara i borca za ljudska prava Jesseja Jacksona.

U našoj akademskoj zajednici vrije, ali zakuhava se i u američkoj. U vrijeme dok se u nas raspravlja i protestira zbog ideje o spajanju Filozofskog i Katoličkog bogoslovnog fakulteta i traje žučna rasprava oko toga trebaju li učenici čitati Marulića i Homera, grupa američkih studenata sa Stanforda traži povratak 'Ilijade' i 'Candida', Platonove 'Države' i 'Dvije rasprave o vladi' Johna Lockea.

Još prije četrdesetak godina najvažniji i najpopularniji kolegij najboljih američkih koledža i sveučilišta bila je Povijest zapadne civilizacije, čime se nije pokrivala samo opća povijest Zapada, nego i povijesni pregled zapadne umjetnosti, književnosti, filozofije i znanosti. No te 1988. velečasni Jackson, u to doba kandidat za demokratsku predsjedničku nominaciju, marširao je s grupom od petstotinjak studenata u Stanfordu skandirajući slogan za buduću generaciju 'Hej, hej, ho, ho, Western Civilisation has got to go' (Hej, hej, ho, ho, zapadna civilizacija mora otići), tražeći da se u kurikulumu naglasi doprinos manjina, osoba crne boje kože i žena američkoj kulturi.

Naglašavali su da nemaju ništa protiv Rousseaua ili Johna Stuarta Milla i njegove ideje da je za sreću pojedinca i društva u cjelini presudna sloboda govora koja se ničim ne smije ograničavati (u to doba obveznih autora na prvoj godini svih studija), ali da se jednako vremena mora posvetiti doprinosu manjina američkoj civilizaciji.

Kritičari reforme grčevito su protestirali protiv ukidanja. Pisac Saul Bellow tada je u New York Timesu primijetio kako, nažalost, 'u kulturi Zulua nije naišao na Tolstoja, niti na Prousta u Papuanaca', gorko uvrijedivši osjećaje Afroamerikanaca. Pisalo se o 'osiromašenju i zatvaranju američkog uma', a Newsweek je napuštanje kurikuluma naslovio 'Laku noć, Sokrate'. Branitelji ideje tvrdili su pak da studiranje zapadne povijesti i kulture nije samo necjelovito nego isključivo tumačenje povijesti bijeloga čovjeka i rasistički pristup svijetu.


Uz Rousseaua i Milla na Stanfordu je tako s obvezne liste najvećih zapadnih mislioca izbačeno 15 imena poput Platona, Voltairea, Svetog Augustina, Marxa i Engelsa s objašnjenjem da je riječ o zapadnoeuropskom i muškom pogledu na svijet. Do tada obvezan kolegij zapadne civilizacije na prvoj godini studija, zamijenjen je 'kulturom, idejama i vrijednostima'. Stanford je u tome bio prvi i najradikalniji, a druga su sveučilišta uglavnom pokušavala naći neku sredinu.

Ali predmet je u međuvremenu sustavno nestajao uz objašnjenje da je zapadna civilizacija tek jedna od mnogih te da je etnocentrično i arogantno učiti samo o njoj. I kao što su ranije bili prvi u ukidanju, studenti Stanforda sada su prvi u Americi pokrenuli peticiju za povratak na staro. Žele opet Platona, Voltairea i Homera, traže da se ukinuti kurikulum uvede kao dvosemestralan na prvoj godini studija i pokriva politiku, povijest, filozofiju i kulturu Zapada.

'Stalan komercijalni pritisak Silicijske doline za uvođenje što više tehničkih kolegija i utrka među profesorima da privuku što više studenata za svoje lakše kolegije kao što je 'Jezik hrane', dovele su do toga da ni studenti elitnih sveučilišta više nisu u stanju ni pokušati, a kamoli shvatiti i razumjeti svijet u kojem danas živimo. Današnji studenti nemaju pojma o povijesnom kontekstu znanstvenih revolucija. Lamentiramo o užasima ropstva i ugnjetavanja, ali ne znamo ništa o uzrocima' – kaže jedan od glavnih pokretača peticije, student Harry Elliott u Daily Beastu, odbacujući kritiku da je riječ o 'tekstovima starih bijelaca'.

Ta najnovija studentska peticija samo je vrhunac onoga na što već godinama upozoravaju stručnjaci. U tekstu naslovljenom 'Kako je osvojen Zapad, a izgubljena zapadna civilizacija', sociolog religije Rodney Stark žali nad činjenicom da Amerikance sve manje i manje zanima kako je nastao suvremeni svijet, a nova analiza Nacionalne udruge znanstvenika opisuje tragičan nestanak studija zapadne civilizacije s američkih sveučilišta.

Prema njihovim podacima, danas u SAD-u samo dva posto koledža zapadnu civilizaciju nudi kao obvezan predmet. Na mnogim sveučilištima taj kurikulum nije obvezan čak ni na studiju povijesti. Obvezan je samo na jednom od 75 najpoznatijih sveučilišta, za razliku od 1964. kada ih je više od polovine zahtijevalo da bude dvosemestralan, pokrivajući povijest od Grčke do suvremenog doba.

Nedavno je Teksaško sveučilište kurikulum Povijest zapadne civilizacije ocijenilo kao 'svojstveno desnoj opciji', dok je Yale radije vratio 20 milijuna dolara donacija nego da ponovno uvede sporni kurikulum. Nije čudo, kažu stručnjaci, da istraživanja za istraživanjima dokazuju kako se američki studenti sustavno udaljavaju od vlastite kulture.

'Osim trijumfa zapadnih vrijednosti, kao što su zaštita ljudskih prava, vladavina prava, prava manjina, slobodno tržište, traganje za istinom, razdvajanje crkve od države, u kurikulumu je došlo i do apologije rasizma, imperijalizma, seksizma i kolonijalizma, čime je osnova zapadnog mišljenja bila dobrim dijelom uništena kao nedodirljivi temelj protiv nasrtaja raznih ideologija koje traže da se svi ukrcaju na pomodne ideološke vlakove', objašnjava razloge osporavanja kurikuluma kolumnist desno orijentiranog Washington Timesa Herbert London.

'Nekada obvezni kurikulum danas je nestao iz općih uvjeta obrazovanja ili je zamijenjen programima koji dovode u pitanje zapadnu tradiciju ili balkaniziraju nastavne planove i programe', kaže London, misleći pod balkanizacijom na sveopću rascjepkanost: latino studiji glorificiraju samo dostignuća naroda španjolskog govornog područja. Crni studiji naglašavaju samo položaj Afrikanaca u bijelim društvima. Bijeli studiji poriču kolonijalna društva i mušku dominaciju. Američka povijest, ako je obvezna, govori o sukobima, eksploataciji i imperijalizmu. Ženski studiji veličaju samo ulogu žena. Studiji o Trećem svijetu govore samo o zlostavljanju i dominaciji Zapada...

'U nedostatku temelja, nastavni programi izmicali su kontroli nudeći kojekakve fantazmagorije, mnogi programi uska su opsega i trivijalne prirode', kaže Herbert London, pa i četiri visoko cijenjena američka sveučilišta umjesto značaja zapadne civilizacije nude predavanja o utjecaju Lady Gage na glazbu, likovnu umjetnost, modu i životni stil LGBT zajednice. Usto je došlo do poplave popularnog prekrajanja i isključivosti te se tvrdi: svoju cjelokupnu filozofiju i znanost stari su Grci kopirali od crnih Egipćana. Europska znanost nastala je u islamskom svijetu. Cjelokupni zapadni modernitet nastao je u Kini.

Ni referendum na bazi 500 sakupljenih studentskih glasova ne obvezuje Stanford na uskrsnuće Homera i Voltairea, ali viši suradnik na Institutu Hoover Sveučilišta Stanford Peter Berkowitz kaže kako poštovanje studentskih želja može tu prestižnu obrazovnu instituciju izvesti iz mračnoga doba.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!