CRNA BILANCA

Zašto cvjeta kriminal u Zagrebu?

trg bana jelačića bomba policija policijska traka očevid

trg bana jelačića bomba policija policijska traka očevid

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX / Damjan Tadić

Crna statistika Policijske uprave zagrebačke za prošlu godinu pokazala je poražavajući podatak: broj pravljenih kaznenih djela iznosio je 21.821 te je rast u odnosu na 2010. zabilježen u gotovo svim segmentima: od općeg kriminaliteta, imovinskih delikata do kaznenih djela koje su počinili maloljetnici. Dok stručnjaci za sigurnost upozoravaju da Zagrebu nedostaje 400 policijskih službenika i nekoliko policijskih postaja, sociolozi upozoravaju: egzistencijalna nesigurnost i negativan primjer političara i gospodarstvenika s prstima u državnoj blagajni najviše su doprinijeli da se Zagreb ne može podičiti epitetom sigurnoga grada

Alen Ostojić, stručnjak za sigurnost i gradski zastupnik HSLS-a, kaže da bi zadovoljavajući broj pravljenih kaznenih djela u Zagrebu trebao biti 15 tisuća. Razloge za ovakav porast vidi u zastarjelom ustroju Policijske uprave zagrebačke, s tim da načelnika PUZ-a Tomislava Buterina amnestira od odgovornosti. 'Ustroj PUZ-a je ustroj iz 80-godina prošlog stoljeća. Grad je od tada bujao, a gradske četvrti rasle. U Europskoj uniji standard je jedna policijska postaja na 50 tisuća stanovnika, dok je u Zagrebu jedna na 90 tisuća', rekao nam je Ostojić.

Zagrebu nedostaje 400 policajaca

Osim što Zagrebu nedostaje sedam policijskih postaja, nedostaje i četiristotinjak policijskih službenika, a i tehnološka opremljenost je zastarjela, upozorava Ostojić. No, te probleme, tvrdi, može riješiti jedino Vlada, tj. Ministarstvo unutarnjih poslova. Pita se zašto prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić, najavljujući velike projekte javno-privatnog partnerstva, ne spominje izgradnju policijskih postaja.

'Bandić ne provodi edukaciju građana'

Osim navedenog, za porast kriminala odgovorna je dijelom i gradska uprava. Naime, Ostojić upozorava da se za sigurnost grada u raznim segmentima brine šest gradskih ureda. Potrebno, je, smatra, oformiti odjela za urbanu sigurnost. Sigurnosni kapacitet grada treba jačati i edukacijom. 'Nije dovoljno prozivati građane da nemaju dostatnu samozaštitnu kulturu. Grad mora raditi na edukaciji. Grad policiji mora biti partner, partnerstvo nije asfaltiranje prilaza policijskoj postaji', kaže Ostojić. Edukacijom bi se znatno smanjili imovinski delikti, a posebno prevare čije su česte žrtve stariji sugrađani.

O izvještaju PUZ-a za 2011. raspravljat će se na aktualnom satu na sjednici Skupštine Grada Zagreba u četvrtak gdje će Ostojić predložiti uvođenje Dana prevencije kriminala, a usto će apelirati na gradske kolege iz SDP-a da kod ministra unutarnjih polova, Ranka Ostojića, lobiraju za uvođenje novih policijskih postaja u Zagrebu.

Nekažnjavanje moćnika glavni je razlog rasta

Iako mnogi rast kriminaliteta, pogotovo imovinskih delikata dovode u vezu s gospodarskom krizom, padom standarda i rastom nezaposlenosti, statistike ne idu na ruku toj teoriji. Naime, 2007. godine, dakle kada se o krizi nije ni govorilo, broj kaznenih djela imovinskog kriminaliteta bio je za čak 200 veći nego prošlogodišnji i iznosio je 14.821. U 2008. taj je broj bio za čak dvije tisuće manji, u 2009. broj je i dalje padao, u 2010. bio je na razini 2008. da bi u 2011. broj imovinskih delikata bio 14.623.
189159,189269,188927,185536
'Ovo je tek početak'

Renato Matić, sociolog kriminala, kaže da porast kaznenih djela uopće, no posebice imovinskog kriminaliteta, nije nešto što bi nas trebalo čuditi. 'Taj se trend mogao naslutiti. Ako se punih 20 godina nesmetano razvija svaki oblik kriminala, a nedjela se ne kažnjavaju, tu prije svega mislim na ljude iz politike i ekonomije koji u dokazali da mogu činiti što hoće na štetu građana, u tom kontekstu je bilo logično očekivati da će građani, posebno mladi koji su u međuvremenu odrasli, koji su vidjeli stanje u društvu, zaključiti kako je bolje poći lakšim putem nego marljivo raditi i učiti', pojašnjava Matić. Dodaje da je 'nesuvisla kazneno-zakonsku praksa dovela do moralnog rasapa' te da je po toj matrici predvidljivo da će kriminal pokazati kontinuirani rast te kako je ovo tek početak'.

'Ako se zločin ne kažnjava možemo ga očekivati kao uobičajenu pojavu i kao društvo se ne bi trebali čuditi tome', kaže sociolog i dodaje kako se ovi razlozi ne mogu primijeniti samo na imovinske delikte, već i na ostala kaznena djela poput onih protiv života i sigurnosti. Naime, u prošloj je godini u Zagrebu zabilježeno više od osam posto više ubojstva, čak 46,7 posto više pokušaja ubojstva i 3,6 posto više djela nanošenja teških tjelesnih ozljeda.

'Samu gospodarsku krizu u smislu veće neimaštine ne bi izravno vezao s tako dramatičnim porastom. Potpuni isti razlozi koji su u korijenu porasta imovinskih delikata su i u ovom aspektu kriminala. Jedino bi porast prijavljenih slučajeva nasilja u obitelji povezao s većim senzibilitetom, tj. činjenicom da takvu vrstu nasilja žrtve i svjedoci više ne prešućuju, nego s nužno realnim porastom nasilja u obitelji', kaže Matić i zaključuje: 'Ako se sustavno ne radi na sankcioniranju zločina, može se očekivati njegova ekspanzija.'

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi