financijski neodrživo

Zagrebačka vlast pod kanonadom kritika zbog ukidanja Bandićeve populističke mjere. Znate li koliko su Zagrepčani zapravo platili odgoj djece kod kuće?

08.11.2021 u 11:16

Bionic
Reading

Još otkako je uvedena u rujnu 2016. godine, mjera roditelj odgojitelj izazvala je brojne kontroverze - od toga da se žene ne stimulira da rade nego da sjede kod kuće i brinu se o djeci sve do njihove 15. godine do toga da je bila populistička, nepripremljena i u konačnici velik teret za proračun. Pretresli smo brojke: Koliki je trošak mjere oko koje se lome koplja, ali i što kažu podaci, koliko je djece rođeno u proteklih pet godina

Izmjene Odluke o novčanoj pomoći za roditelje odgojitelje u Gradu Zagrebu, kojima se naknade za roditelje s troje i više djece drastično režu, a korisnicima čije dijete navrši sedam godina i ukidaju 30. travnja 2022. godine, izazvale su različite reakcije.

Podsjetimo, u petak je u javno savjetovanje puštena izmjena spomenute odluke, prema kojoj korisnicima kojima je dijete za koje se koristi mjera navršilo sedam godina prestaje novčana potpora s 30. travnja 2022., ali im se otvara mogućnost zaposlenja po stupanju izmjena na snagu, već u prosincu, i istovremenog primanja naknade do 30. travnja 2022.

Onima kojima je dijete za koje koriste mjeru mlađe od sedam godina od 1. svibnja 2022. mjesečna naknada smanjuje se sa 7058 kuna bruto, odnosno 4700 kuna neto, na 1000 kuna neto, ali im se otvara mogućnost zaposlenja po stupanju izmjena na snagu već u prosincu i istovremenog primanja naknade do sedme godine djetetova života te omogućuje upis djece u dobi od treće do šeste godine u vrtić.

I tu bi se, ako roditelji nađu posao, mogao javiti problem jer su kapaciteti vrtića popunjeni i pitanje je kako će se to riješiti.

Roditelji s troje i više djece negoduju, oporba, odnosno gradska desnica prisnažuje, a brojke govore same za sebe.

Još otkada je uvedena u rujnu 2016. godine, ova mjera izazvala je brojne kontroverze: od toga da se žene ne stimulira da rade nego da sjede kod kuće i brinu se o djeci sve do njihove 15. godine, pa do toga, što se pokazuje točnim, da je bila populistička, nepripremljena i u konačnici velik teret za proračun.

Iz godine u godinu broj korisnika stalno je rastao, paralelno s njim rastao je iznos koji je izdvajao Grad, a istodobno joj je demografski učinak bio upitan.

U razdoblju od 2016. do 2020. u Gradu Zagrebu broj trećeg i svakog sljedećeg rođenog djeteta u obitelji porastao je za 236 dok je ukupan broj živorođene djece u istom razdoblju pao za 255. Istodobno, s početnih 21 milijun kuna, koliko je izdvojeno za mjeru u 2016. godini, u 2021. za nju će trebati 528 milijuna kuna, odnosno 44 milijuna kuna mjesečno.

Podsjetimo i da se novčana pomoć mjesečno isplaćuje, a iznosi 65 posto prosječne bruto plaće djelatnika u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje od prvog do osmog mjeseca prethodne godine. Kako je Zagreb motor hrvatskog gospodarstva, tako su i plaće u njemu rasle, samim time i naknade. Kako je to izgledalo, detaljno svjedoče podaci o iznosima.

Tako je u prosincu 2016. broj korisnika bio 1573, a isplaćeni bruto iznos po osobi iznosio je 5624 kune. Godinu kasnije broj korisnika bio je 3217, a isplaćeni bruto iznos po osobi 5958 kuna. Na kraju 2018. godine korisnika mjere bilo je 3939, uz isplatu 6255 kuna po osobi. Sa zadnjim danom 2019. godine mjeru je koristilo 4727 ljudi, iznos po osobi bio je 6611 kuna, a godinu poslije korisnika je bilo 5290, uz iznos naknade od 6806 kuna. U lipnju 2021. broj korisnika narastao je na 5586, a mjesečne isplate došle su na 7086 kuna za nešto više od 19 tisuća djece.

Najveći broj korisnika mjere bio je u Sesvetama i Gornjoj Dubravi, a najviše njih je u dobi od 31 do 40 godina. Prema analizi koju je još u ožujku 2020. godine napravio gradski Ured za demografiju o strukturi ukupnog broja korisnika, 73,2 posto ima ih troje djece, 18,5 posto četvero, a šest posto petero djece. Analiza stanja pokazala da 2,8 posto korisnika ima šestero i više djece. Prema tim podacima, 39,6 posto korisnika je sa srednjom stručnom spremom, 2,4 posto s višom, a 4,3 posto s visokom. Ostatak korisnika, odnosno 12 posto, bez završene je škole ili s osnovnom školom.

  • +18
Tomislav Tomašević Izvor: Pixsell / Autor: Jurica Galoić

Danijela Dolenec, zamjenica gradonačelnika, navela je da je u razdoblju od 2016. do 2021. izdvojeno 1,8 milijardi kuna, a dosad utrošena sredstva za mjeru bila su dostatna za izgradnju 27 vrtića, od čega bi koristi imali svi roditelji, uključujući one s manje djece, ali i roditelji s više djece koji se nisu uključili u mjeru.

U Gradu smatraju da je mjera roditelj odgojitelj proizvela iznimno visok financijski trošak, a mali ili dvojben demografski učinak, što znači da nije opravdala svrhu. Istovremeno, kako se navodi u obrazloženju odluke, imala je negativan učinak na uključenost žena u tržište rada i djece u predškolski odgoj.