Ruski veleposlanik u Hrvatskoj Alexander Nurizade pozvan je u srijedu na razgovor u Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, gdje mu je hrvatska strana izrazila zabrinutost zbog sigurnosnih prijetnji koje povezuje s Rusijom
Informaciju je objavilo rusko veleposlanstvo u Zagrebu na svom Telegram kanalu, navodeći da su hrvatski predstavnici tijekom razgovora govorili o incidentima u zračnom prostoru, teritorijalnim vodama i na infrastrukturi država članica Europske unije. Među spomenutim zemljama bile su Danska, Litva, Rumunjska i Njemačka (posebice 'incident s dronom u Leipzigu').
Nurizadea kao aktualnog ruskog veleposlanika u Hrvatskoj navodi i MVEP na svojim službenim stranicama.
vezane vijesti
Veleposlanik odbacio hrvatske tvrdnje
Prema priopćenju ruskog veleposlanstva, Nurizade je 'odlučno odbacio' optužbe kao neutemeljene.
Opisao ih je kao 'koordiniranu provokaciju' kojoj je cilj dodatno pogoršati odnose Hrvatske i Rusije.
Ruski veleposlanik pritom je izrazio žaljenje zbog toga što Hrvatska, prema njegovim riječima, 'povlađuje kijevskom režimu i njegovim inozemnim pokroviteljima zainteresiranima za nastavak sukoba'.
Tijekom razgovora ponovio je i službene stavove Moskve o uzrocima rata u Ukrajini te optužio Zapad da je Ukrajinu pretvorio u 'antiruski projekt'.
Rusija je u veljači 2022. pokrenula punu invaziju na Ukrajinu.
Moskva vojne transporte smatra legitimnim metama
U razgovoru u Zagrebu Nurizade je, prema priopćenju ruskog veleposlanstva, govorio i o ruskim napadima na ukrajinsku infrastrukturu.
Poručio je da Moskva željezničke čvorove, vlakove i druge objekte u Ukrajini koji se koriste za prijevoz vojske ili tereta namijenjenog ukrajinskim oružanim snagama smatra 'legitimnim vojnim ciljevima'.
Rusija je posljednjih dana dodatno pojačala napade na ukrajinsku željezničku infrastrukturu, uključujući područja u blizini granica članica NATO-a. Kijev tvrdi da su pritom pogođeni i civilni vlakovi te druga civilna infrastruktura.
Pozivanje ruskog veleposlanika na razgovor dolazi u trenutku pojačanih upozorenja europskih i NATO-ovih dužnosnika zbog incidenata s dronovima, mogućih sabotaža i drugih oblika hibridnih prijetnji.
Istodobno je Europska komisija predložila novi mehanizam za koordinirani odgovor država članica EU-a na takve sigurnosne incidente.
