rizični faktori

Zadan zdravstveni cilj u Hrvatskoj: Do 2029. smanjiti smrtnost, produljiti životni vijek na 80 godina

18.07.2019 u 10:17

Bionic
Reading

U idućih deset godina u Hrvatskoj se mora smanjiti smrtnost od kardiovaskularnih bolesti za deset posto, od raka pet posto, a očekivani životni vijek produljiti za dvije godine, na 80 godina, piše u četvrtak Večernji list, iznoseći ciljeve Plana zdravstvene zaštite koji moraju biti realizirani s krajem 2029. godine

Navedene stavke smanjenja smrtnosti odnose se na dijagnoze, odnosno bolesti od kojih se u Hrvatskoj najviše obolijeva i umire – bolesti srca i rak. Plan, međutim, definira i niz drugih mjerljivih ciljeva prema kojima će se usmjeriti funkcioniranje i organizacija cijelog zdravstvenog sustava, navodi dnevnik.

Konkretno, zacrtano je smanjiti smrtnost od kronične opstruktivne bolesti pluća (KOPB) za pet posto, a njoj je direktan uzročnik pušenje. No cilj neće biti realiziran bez jasne politike koja će smanjiti broj ljudi koji puše, što još pak nije usuglašeno ni na koji način, piše Večernji list.

Podsjećaju da je mjera ministra zdravstva Milana Kujundžića bilo poskupljenje cigareta, što nije najbolje sjelo nizu zainteresiranih skupina, a u planu se navode standardne akcije poput edukacije stanovništva i promocije zdravog načina života.

Kao glavni rizici za stanovnike Hrvatske definirani su pušenje, alkohol i prekomjerna tjelesna težina. Jednako tako to su rizici povezani s obolijevanjem od raka, a temelj politike ovog plana po tom pitanju bit će Nacionalni plan protiv raka.

"Nacionalni plan protiv raka u fazi je međunarodnih recenzija, na jesen ide u Sabor i odmah nakon prihvaćanja počinje njegova primjena", poručuje Kujundžić za Večernji list.

Iduće desetljeće Hrvatska se odlučila boriti protiv najčešćih rizičnih faktora koji i najviše koštaju zdravlje nacije. Istovremeno, s obzirom na epidemiološke podatke, ova 'desetljetka' ima za cilj i unaprijediti liječenje najsmrtonosnijih dijagnoza u zemlji, ali i prevenciju zaraznih bolesti promocijom cijepljenja, unapređenjem oralnog zdravlja s obzirom na loše podatke o stanju zubi predškolske djece. Nadalje, tu su zaštita od buke, prašine i regulacija niza okolišnih uvjeta radi poboljšanja uvjeta na radnim mjestima i smanjenja obolijevanja, donosi Večernji list.