ŠTO BI HRVATSKA MOGLA PRODATI?

Za povrat duga trebali bi pokloniti županiju

lokrum otok

lokrum otok

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX / Admir Buljubašić

Kada bi se Hrvatska povela za nekim europskim zemljama te u borbu s krizom krenula rasprodajom dijelova svog teritorija, što bi sve morala staviti na bubanj da namiri 44 milijarde eura vanjskog duga, što predstavlja ukupan iznos dugovanja države i tvrtki inozemnim bankama?

Večernji list je izračunao da bismo morali prodati 2,4 milijarde metara četvornih poljoprivrednog zemljišta (ako je prosječna cijena kvadrata 18 eura), odnosno cijelu jednu županiju! U ovom slučaju Bjelovarsko-bilogorsku, budući da je taj iznos gotovo identičan njezinoj površini.

Iako Italija svoje financijske probleme kani riješiti rasprodajom otoka, analitičar Damir Novotny kaže da se Hrvatska prodajom svojih ne bi usrećila, odnosno ne bi ih ni mogla prodati zbog neuređenih vlasničkih odnosa.

Ipak, prodaja otočja Brijuni, koje je u državnom vlasništvu, u proračun bi donijela 2,5 milijardi eura.

No, kada bismo rasprodali sve autoceste u Hrvatskoj, željeznicu, sve luke, dio bolnica i škola, kao i HEP, Hrvatske šume..., ne bismo prikupili dovoljno novca da prebijemo te nesretne 44 milijarde eura.

Ipak, privatizacija Hrvatskih autocesta i Autoceste Rijeka-Zagreb, po Novotnyjevim procjenama, donijela bi nam od pet do deset milijardi eura.

Prodajom luka Ploče, Zadar, Šibenik, Rijeka, Labin i Pula država bi si, pak, priskrbila oko dvije milijarde eura, a privatizacijom dijela bolnica i škola još oko tri milijarde.

Privatizacijom HEP-a u državni bi se proračun slilo oko tri do četiri milijarde eura, a prodajom Hrvatskih šuma, budući da je 48 posto hrvatskog teritorija pod šumama, još dvije milijarde eura. Hrvatska bi nekoliko stotina milijuna eura zaradila i prodajom svojih dvoraca.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi