Analiza iranskih carinskih podataka pokazuje da su kineske tvrtke samo u prvih šest mjeseci ove godine poslale Teheranu oko 1300 pošiljki opreme koja se može koristiti u proizvodnji dronova i projektila.

Riječ je o robi takozvane 'dvostruke namjene' – opremi koja može imati civilnu primjenu, ali se koristi i u vojnim sustavima. Pošiljke su išle iz Kine prema iranskom Ministarstvu obrane i povezanim tvrtkama, a među njima su GPS uređaji, elektromotori, dijelovi avionskih motora i druga osjetljiva elektronika. Mnoge pošiljke u carinskim dokumentima nose oznaku 'Član 119', odredbu iranskih carinskih pravila koja donosi potpuno oslobođenje od carine za uvoz oružja i obrambene opreme.

Zračni most prema Teheranu

Prema istrazi WSJ-a, intenziviranje opskrbe uslijedilo je nakon što je američka mornarica ograničila iransku pomorsku trgovinu. Tada se, prema podacima o letovima, ubrzao zračni promet između Kine i Irana.

Posebno se ističe iranska kompanija Mahan Air, pod američkim sankcijama, koja je povećala broj letova iz Pekinga, Šangaja i Guangzhoua prema Teheranu. Do kraja travnja imala je oko 27 letova tjedno, u odnosu na četiri početkom ožujka, prema podacima FlightRadara24.

Upravo tim putem, navodi WSJ, u Iran su stizale pošiljke potrebne za obnovu programa bespilotnih letjelica i balističkih projektila.

Materijal za Šahide i rakete

Kineske tvrtke godinama opskrbljuju Iran komponentama koje mogu završiti u njegovim dronovima. WSJ je u novoj istrazi identificirao dijelove koji se koriste u iranskim bespilotnim letjelicama Šahid, uključujući osjetljivu elektroniku. Takve letjelice Iran koristi u vlastitom arsenalu, a njihova je konstrukcija poznata i po tome što ih Rusija koristi u napadima na Ukrajinu.

Posebno je važan natrijev perklorat, kemijski spoj koji se koristi za proizvodnju čvrstog pogonskog goriva za balističke projektile. Prema WSJ-u, kineske tvrtke nastavile su s njegovom prodajom unatoč američkim sankcijama, dok je Iran nakon ranijih udara na svoj raketni program morao obnavljati zalihe.

U jednom slučaju kineska je tvrtka Haokun Energy navodno pokušala organizirati prodaju natrijeva perklorata preko tvrtke u Pekingu. U dokumentu koji je pregledao WSJ navodi se da je za posao trebalo dobiti kineske dozvole, a tvrtka je tvrdila da je s kineskim vlastima koordinirala kako bi dio dozvola obradila povjerljivo. Nije utvrđeno je li posao na kraju realiziran.

Kineske satelitske snimke povezane sa smrću američkih vojnika

Još ozbiljniji element istrage odnosi se na satelitske snimke. Američki dužnosnici povezali su snimke visoke rezolucije koje su Iranu pribavile kineske tvrtke s napadom na američku bazu Muwaffaq Salti u Jordanu 17. srpnja, u kojem su poginula trojica američkih vojnika, a četvorica su ranjena.

Washington nije optužio kinesku vladu za izravno sudjelovanje u napadu, niti su javno objavljena imena kompanija koje su dostavile snimke. Američki dužnosnici ipak su slučaj povezali s kineskom podrškom iranskim vojnim sposobnostima i o tome razgovarali s kineskim kolegama. Peking je zatražio dokaze i odbacio takve optužbe.

Pokušali nabaviti i moderne MANPADS-e

Prema istrazi, kineske kompanije nisu se bavile samo elektronikom i komponentama.

Američko ministarstvo financija u svibnju je sankcioniralo kineske i hongkonške tvrtke zbog pokušaja da Iranu nabave oružje, uključujući prijenosne protuzračne sustave MANPADS. Jedna od mreža pokušala je takve sustave dostaviti Iranu preko Bjelorusije kako bi prikrila krajnjeg korisnika, no posao nije uspio.

Američki dužnosnici pritom su upozoravali da Iran već koristi starije sustave domaće proizvodnje temeljene na kineskim modelima, ali želi pristup novijim i učinkovitijim inačicama.

Kina ostaje ključni kupac iranske nafte

Vojna suradnja samo je jedan dio odnosa Pekinga i Teherana. Kina je, prema podacima koje navodi WSJ, postala daleko najveći kupac iranske nafte i otkupljuje više od 80 posto iranskog izvoza sirove nafte. Time Teheranu osigurava važan izvor prihoda unatoč američkim sankcijama.

Novac se, prema američkim dužnosnicima i osobama upoznatima s transakcijama, preusmjerava kroz mrežu kompanija u Hong Kongu i kineske banke, a dio plaćanja obavlja se u juanima preko kineskog platnog sustava CIPS, što Washingtonu otežava nadzor.

Američka Komisija za ekonomsko i sigurnosno preispitivanje odnosa SAD-a i Kine prošlog je tjedna dodatno upozorila da je Kina 'daleko najvažnija gospodarska slamka spasa' Irana, posebno kroz kupnju njegove nafte.

Xi stiže Trumpu

Objava WSJ-jeve istrage dolazi u osjetljivom trenutku. Xi se jučer sastao s Trumpom u Washingtonu, a na dnevnom redu su bile trgovina, umjetna inteligencija, Tajvan i širi odnosi SAD-a i Kine. Iran pritom predstavlja jedno od najosjetljivijih pitanja jer Washington pokušava istovremeno održati stabilniji odnos s Pekingom i pritisnuti Teheran.

Republikanski predsjednik odbacio je dio zabrinutosti zbog kineske potpore Iranu. Kada su ga ranije pitali o kineskom odnosu prema Teheranu, Trump je rekao da se Xi ponaša 'prilično dobro' te da mu je kineski predsjednik osobno rekao da Kina Iranu ne šalje oružje.

Dio američkih zastupnika traži da pitanje kineske pomoći Iranu bude među glavnim temama razgovora dvojice predsjednika. Senatorica Elissa Slotkin napisala je Trumpu da postoji 'velik i sve veći broj dokaza' o pomoći kineskih kompanija Iranu u razvoju programa dronova i projektila te u održavanju iranskog gospodarstva.

Peking, s druge strane, odbacuje optužbe da krši međunarodna pravila. Kineske vlasti tvrde da poštuju međunarodno pravo, protive se 'jednostranim američkim sankcijama' i odbacuju pokušaje da se Kina 'ocrni i poveže s konfliktom na Bliskom istoku'.

No dokumenti koje je analizirao WSJ pokazuju da je, neovisno o javnoj diplomatskoj retorici, kinesko-iranska gospodarska i tehnološka veza posljednjih mjeseci postala važan dio sposobnosti Teherana da održava svoje vojne programe.