DHMZ je analizirao razdoblje od 1. svibnja do 16. kolovoza na postajama Osijek, Zagreb - Maksimir, Karlovac, Gospić, Knin, Rijeka, Split - Marjan i Dubrovnik. Posljednji toplinski val, koji je trajao od 28. srpnja do 16. kolovoza, bio je najdulji i prostorno najrašireniji ovog ljeta.

Rijeka srušila rekord star više od dva desetljeća

Dosadašnji najdulji neprekinut niz dana s ispunjenim kriterijima za toplinski val koji može djelovati na zdravlje trajao je 17 dana, a zabilježen je u Kninu u kolovozu 2003. godine.

Ovog ljeta taj je rekord srušen na čak tri postaje. U Rijeci su kriteriji za toplinski val bili ispunjeni 20 dana zaredom, od 28. srpnja do 16. kolovoza. Split - Marjan zabilježio je 19 uzastopnih dana, a Knin 18 njih. Dubrovnik je sa 17 dana izjednačio nekadašnji apsolutni rekord.

Rijeka je pritom vlastiti rekord iz 2024. godine, koji je iznosio 16 dana, najprije izjednačila tijekom toplinskog vala od 18. lipnja do 3. srpnja, da bi ga krajem srpnja i u kolovozu podigla na čak 20 dana.

Rekordi pali na šest od osam postaja

Novi rekordi trajanja toplinskog vala ove godine zabilježeni su u Rijeci, Splitu, Kninu, Dubrovniku, Gospiću i Zagrebu.

Rijeka je završila na 20 dana, Split - Marjan na 19, Knin na 18, Dubrovnik na 17, Gospić na 15, a Zagreb - Maksimir na deset uzastopnih dana.

Posebno se ističu Split i Gospić. Split - Marjan nadmašio je svoj dosadašnji rekord iz srpnja 2023. godine za čak pet dana, a Gospić je s 15 dana također za pet dana preskočio prethodni maksimum od deset dana, zabilježen 2011. i ponovno 2024. godine.

Zagreb - Maksimir dosegnuo je deset dana i tako za jedan dan srušio prethodni rekord. Zanimljivo, prijašnji maksimum od devet dana u Zagrebu dogodio se dvaput, i to na potpuno iste datume – od 16. do 24. srpnja 2007. i 2015. godine.

Jedino Osijek i Karlovac nisu srušili vlastite rekorde. Osijek je s devet dana ostao jedan dan ispod maksimuma iz 2024., a Karlovac je sa sedam dana ostao dan ispod rekorda koji datira još iz 1950. godine.

Sedam dana cijela Hrvatska bila pod toplinskim valom

DHMZ je tijekom promatranog razdoblja izdvojio tri dulja ili prostorno raširenija razdoblja toplinskih valova: od 18. lipnja do 4. srpnja, od 13. do 22. srpnja te od 28. srpnja do 16. kolovoza.

Posljednje razdoblje bilo je daleko najraširenije. Od 31. srpnja do 6. kolovoza kriteriji za toplinski val bili su ispunjeni na svih osam analiziranih postaja sedam dana zaredom i tek nakon 12. kolovoza opasnost se počela postupno smanjivati.

Četiri nova rekorda crvenog alarma

Analiza nije promatrala samo koliko su toplinski valovi trajali, već i koliko je dugo trajala najviša, crvena razina, a koja označava vrlo veliku opasnost za zdravlje.

I tu su pala četiri nova rekorda.

Najdramatičniji podatak stiže iz Rijeke: ondje je vrlo velika opasnost trajala deset dana zaredom, od 6. do 15. kolovoza, čime je za jedan dan premašen rekord iz 2006. godine.

Na postaji Split - Marjan crvena razina trajala je devet dana, od 22. do 30. lipnja, odnosno tri dana dulje od prethodnog rekorda. U Dubrovniku je novi rekord sedam dana, a u Zagrebu šest.

Nije važna samo dnevna temperatura

DHMZ pritom naglašava da se pri određivanju toplinskog vala koji može djelovati na zdravlje ne gleda samo koliko temperatura naraste tijekom dana.

U obzir se uzimaju i minimalne noćne temperature, odnosno koliko se zrak uspije ohladiti tijekom noći. Upravo je noćno hlađenje važno jer omogućuje organizmu smanjenje toplinskog opterećenja i oporavak nakon dnevnih vrućina.

Preliminarni rezultati DHMZ-a tako pokazuju da se ovo ljeto već izdvojilo po trajanju toplinskih valova: šest od osam promatranih postaja nadmašilo je vlastite rekorde, a rekord iz Knina iz 2003., koji je gotovo četvrt stoljeća bio najdulji među analiziranim postajama, ove godine premašili su Rijeka, Split i sam Knin.