Danima je užaren asfalt, no i more je toplo, što jedne veseli jer lakše uskaču u njega, dok je drugima temperatura mora oko 28 ili 30 Celzijevaca ipak previsoka. Može li nas toplo more rashladiti za Jutarnji je objasnila prof. dr. sc. Marija Rakovac
Dani visokih temperatura, godišnjih odmora, pritom i subotnji blagdan Velike Gospe mnogobrojne su potaknuli zaputiti se prema moru. Kako prognozira DHMZ, i u ostatku vikenda trebalo bi se zadrati većinom sunčano i vruće, mjestimice i vrlo vruće, s najvišom dnevnom temperaturom od 32 do 37 °C. Zagrijalo je i more, što jedne veseli jer lakše uskaču u njega, dok je drugima temperatura mora oko 28 ili 30 Celzijevaca previsoka.
vezane vijesti
O tome može li nas tako toplo more uopće rashladiti za Jutarnji list je Marijana Sever Tot razgovarala s prof. dr. sc. Marijom Rakovac, liječnicom, redovitom profesoricom Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i voditeljicom Katedre za medicinu sporta i vježbanja.
'Da, i visoke temperature mora od 29 do 30 stupnjeva još uvijek hlade ljudsko tijelo, ali je učinak tog hlađenja značajno manji nego u moru temperature 24 do 25 stupnjeva', rekla je prof. Rakovac. Sve dok je voda hladnija od kože i unutrašnjosti organizma, toplina prelazi iz tijela u vodu, piše.
'Zbog te temperaturne razlike, odnosno temperaturnog gradijenta, tijelo će svoju toplinu odavati morskoj vodi i time će se hladiti', kazala je.
Postoji granica
U istom tekstu Jutarnjeg objašnjava se i kad nas kupanje više ne hladi. 'U znanstvenoj literaturi kao takozvana termoneutralna temperatura vode najčešće se spominje temperatura od 34 do 35 °C', ističe njihova sugovornica. Već je i pri 33 stupnja hlađenje manje učinkovito, no još nismo na tim vrijednostima, unatoč nizu vrućih dana.
Prof. Rakovac je za Jutarnji istaknula i tipičnu ljetnu zamku.
'Ako osoba dulje boravi u plićaku i izravno je izložena suncu, temperatura tijela može čak nastaviti rasti', naglašava. Dakle, činjenica da smo u vodi ne znači automatski da smo zaštićeni od pregrijavanja. Jednako tako, more ne može nadoknaditi tekućinu koju smo izgubili znojenjem. Nakon fizičke aktivnosti po vrućini tijelo gubi i vodu i elektrolite te ih treba nadoknaditi bez obzira na to što smo se nakon toga okupali, navodi Jutarnji.
'Gubitak tekućine ne bi trebao prijeći dva posto tjelesne mase', izdvaja, prof. Rakovac, no posebno oprezan treba biti kod male djece i starijih ljudi jer, kako dodaje, imaju smanjenu subjektivnu percepciju topline.
