U borbi protiv proračunske krize Vlada je ukinula brojne urede i agencije u državnoj upravi i smanjila naknade u raznim savjetodavnim tijelima, ali radi boljih odnosa s Hrvatima izvan Hrvatske, odlučila je malo pojačati administraciju. Tako u svom prijedlogu zakona o odnosima s Hrvatima izvan Hrvatske Vlada predviđa osnivanje središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske te Savjeta koji će imati stotinjak članova
Prema pisanju Novog lista
središnje državne urede Vlada ima samo za e-Hrvatsku i za razvojnu strategiju, a svaki od njih državu godišnje košta više od 20 milijuna kuna. Ukoliko jednako toliko bude trošio i središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske, to znači da će administracija koja će se brinuti o odnosima s Hrvatima izvan Hrvatske godišnje koštati više nego sva pomoć koju država isplati Hrvatima u Bosni i Hercegovini.
Pomoć Hrvatima u BiH za programe u sportu, kulturi, zdravstvu i medicini u ovoj je godini iznosila 16 milijuna kuna, a u 2012. godini izdatak je i manji i iznosi 14 milijuna kuna. U to nisu uračunate otplate kredita za izgradnju kampusa u Mostaru od oko 18 milijuna kuna godišnje. No, kad taj trošak prestane za koju godinu, administracija u Hrvatskoj koja se bavi Hrvatima izvan Hrvatske doista će koštati više nego ono što Hrvatska ulaže za programe tih ljudi.
Trošak Ureda zapravo neće biti cijeli administrativni trošak jer će Hrvatska podmirivati i troškove Savjeta za Hrvate izvan Hrvatske u kojem će biti i do stotinjak ljudi i koji će se sastajati barem jednom godišnje u Hrvatskoj. Tu je još i trošak Hrvatske matice iseljenika koja će u ovoj godini potrošiti 5,9 milijuna kuna, od čega će najveći dio oko 65 posto ili 3,8 milijuna kuna otići na plaće zaposlenih.
Pored toga Sabor ima Odbor za Hrvate izvan Hrvatske, a pri Ministarstvu vanjskih poslova ustrojena je Samostalna služba za Hrvate u inozemstvu i kulturu.
