Spomenuti zakon po neslužbenim informacijama trebao se naći u e-savjetovanju još u četvrtak, ali to se do trenutka pisanja ovog teksta nije dogodilo, što je potaknulo špekulacije da u Ministarstvu gospodarstva Ante Šušnjara oklijevaju ili se čak povlače. Međutim, više sugovornika tportala iz Vlade i HDZ-a izričito tvrdi da to nije točno.

'Zakon ide u javno savjetovanje i bit će usvojen', rekao je jedan od njih, potvrdivši da bilježe ozbiljan pritisak dijela trgovačkog i poduzetničkog lobija. Jutarnji list čak piše da su trgovci zbog toga 'van sebe'.

Izmjene Zakona o trgovini predlažu se na inicijativu splitskog gradonačelnika Tomislava Šute - gotovo jednak zahtjev iznosio je njegov prethodnik Ivica Puljak koji u Vladi nije naišao na razumijevanje - te predviđaju da općinsko ili gradsko vijeće može ograničiti prodaju alkohola u večernjim i noćnim satima na dijelu svog područja. Ograničenje se odnosi na trgovine, kioske, 'liquor shopove' raširene po obali i eventualno benzinske crpke, a dakako ne i na ugostiteljstvo.

Takva praksa postoji u svijetu

Radi se o pokušaju suzbijanja nereda u noćnim satima, prije svega u velikim turističkim središtima. Vrlo slične mjere poduzeli su veći talijanski ili španjolski gradovi, pogotovo oni pod velikim turističkim pritiskom, kao i recimo Budimpešta u kojoj je nemoguće kupiti alkohol nakon 22 sata. Jednaka pravila vrijede u Irskoj i Škotskoj, a u Švedskoj su tradicionalno znatno stroži: izuzev piva s vrlo malim postotkom alkohola, alkoholna pića može se kupiti isključivo u rijetkim specijaliziranim trgovinama radnim danom od 10 do 18 sati i subotom od 10 do 13 sati.

Splitski gradonačelnik Šuta jučer je za tportal potvrdio da će njegova uprava odmah po usvajanju izmjena Zakona o trgovini pokrenuti proceduru kako bi se izradila stručna procjena i kako bi već ovog ljeta zabrana prodaje alkohola u strogom centru grada stupila na snagu.

Tijekom današnjeg dana oglasio se ministar gospodarstva Ante Šušnjar koji, reagirajući na napise u medijima, objašnjava da 'država ne zabranjuje prodaju alkohola' jer se izmjenama zakona ne uvodi nacionalna zabrana niti jedinstveno ograničenje za sve, već se gradovima i općinama daje mogućnost da, u skladu s potrebama svojih sredina, sami urede pitanje večernje i noćne prodaje alkohola.

'Ta mogućnost predstavlja ovlast, a ne obvezu. Cilj prijedloga je zaštita zdravlja građana, osobito djece i mladih, očuvanje javnog reda i mira te doprinos uređenijim i sigurnijim javnim prostorima u lokalnim zajednicama. Riječ je o odgovoru na konkretne izazove s kojima se pojedine sredine suočavaju. Gradovi i općine mogu urediti prodaju alkohola u večernjim i noćnim satima, ako ocijene da je to potrebno', tvrdi između ostalog Šušnjar.

'Ravnoteža između slobode tržišta i zaštite javnog interesa'

'Ovim prijedlogom uspostavlja se ravnoteža između slobode tržišta i zaštite javnog interesa. Riječ je o rješenju koje poštuje tržišne principe, ali istodobno jasno postavlja granicu ondje gdje počinje odgovornost prema zdravlju i sigurnosti građana, a izuzev zdravstvenih implikacija, konzumacija alkohola usko je povezana i devastacijom kulturne baštine, što svakako utječe na percepciju Republike Hrvatske kao atraktivne turističke destinacije. Statistički podaci dodatno potvrđuju potrebu za odgovornim pristupom. Hrvatska je među zemljama Europske unije s visokom potrošnjom alkohola, a gotovo 30 posto mladih u dobi od 15 do 25 godina prijavljuje epizodno opijanje', dodaje se u objavi Ministarstva gospodarstva.

Tek treba pričekati službenu objavu prijedloga zakona i vidjeti hoće li se u njemu naći mogućnost da gradovi i općine zabrane prodaju rashlađenih pića u trgovinama, o čemu se također špekuliralo u prethodnim mjesecima.

Da trgovačkom lobiju ovaj potez Vlade nije dobro sjeo svjedoče izjave dijela trgovaca za Jutarnji list, u kojima se tvrdi da će izmjena zakona biti 'jako nezgodna za fizičke trgovine i nemoguća za primjenu', da 'otvara put nelojalnoj konkurenciji i muljanju' te, dakako, 'smanjenju prihoda'. Trgovci se neslužbeno žale na navodnu neprovedivost zabrane prodaje alkohola jer će velikim lancima biti nepraktično i skupo prilagođavati se različitim pravilima u različitim sredinama.

No službeno, Vladinoj namjeri usprotivio se jedino 'Studenac', i to diplomatskom izjavom da, po njima, 'restriktivne mjere poput vremenskog ograničavanja prodaje same po sebi rijetko predstavljaju dugoročno rješenje'.

Iz drugog trgovačkog lanca za tportal su, doduše neslužbeno, komentirali ovakav stav konkurencije:

'Oni imaju specifičnu strukturu trgovina i specifičnu strukturu prometa jer se dio njihovih dućana u noćnim satima doista pretvara u kioske s alkoholom, pa pretpostavljaju da bi im zabrana ozbiljnije naškodila. Što se većine trgovaca tiče, zapravo je svejedno: bitno je jedino da se, ukoliko se mjere uvode, one odnose i vrijede za svih, bez iznimke', kaže jedan od sugovornika tportala.

'Istina je da bi provedba zakona mogla biti složena, ali bilo je i složenijih. Trgovcima treba u tome pomoći, a njihova obveza s druge strane jest poštivati zakone koje država donosi. U ovom slučaju, barem u nekim sredinama, postoji aspekt komunalnog reda koji također treba uzeti u obzir', kaže on, uz krajnje jednostavan dodatak:

'Ako zakon ne bude imao učinka ili ako se pronađu načini za njegovo zaobilaženje, on će sam sebe dovesti do ukidanja. Vrijeme će sve pokazati, nijedan zakon ne mora biti vječan.'