U nizozemskoj pivarskoj grupi Heineken, čiji je dio i slovenska Pivovarna Laško Union, u sljedeće dvije godine planiraju ukinuti do 6000 radnih mjesta najvjerojatnije u Europi, gdje se, kao i konkurenti, suočavaju s najvećim padom prodaje.

Kako su pri objavi godišnjih poslovnih rezultata poručili iz druge najveće pivarske kompanije na svijetu prema tržišnoj vrijednosti, 'ubrzat ćemo produktivnost u velikom opsegu kako bismo ostvarili znatne uštede, a u sljedeće dvije godine smanjiti broj radnih mjesta za 5000 do 6000'. Heineken globalno zapošljava oko 87.000 ljudi, što znači da bi posao moglo izgubiti gotovo sedam posto zaposlenih, javlja RTV Slovenija.

Uprava Heinekena nije htjela navesti gdje će se rezovi dogoditi, no financijski direktor Harold van den Broek dao je naslutiti da će biti u Europi. Kako je rekao novinarima, Europa čini velik dio Heinekenova poslovanja, a iz financijskih rezultata vidljivo je da je ondje vrlo teško postići dobar poslovni učinak.

'Zato se fokusiramo na niz inicijativa kako bismo ojačali poslovanje u Europi', rekao je van den Broek.

Dodao je da će dio smanjenja broja zaposlenih biti posljedica već ranije najavljenih mjera koje se odnose na dobavnu mrežu, sjedište tvrtke i regionalne poslovne jedinice.Već u listopadu u pivovari su najavili da će u sklopu reorganizacije sjedišta u Amsterdamu ukinuti ili preraspodijeliti 400 radnih mjesta.

Što kažu u Laško Unionu

Dio Heinekenove grupe je i Pivovovarna Laško Union, koja je na posljednji dan prošle godine zapošljavala 397 ljudi.

'U ovom trenutku nema novih informacija vezanih uz Sloveniju, stoga naš glavni fokus ostaju nesmetano poslovanje i podrška lokalnim timovima', poručili su iz kompanije u reakciji na vijest o Heinekenovim otpuštanjima.

Naglasili su da su već godinama usmjereni na učinkovitost, produktivnost, primjerena ulaganja i održiv rast, pri čemu su zaposlenici i dugoročna stabilnost tvrtke u središtu tih nastojanja. Ove godine predstavit će nove proizvode i okuse, a ovog proljeća vrata bi trebala otvoriti i nova Mestna pivovarna Union, dodali su.

Manja potražnja za pivom

Obujam prodaje piva na globalnoj razini u toj se grupi lani smanjio za 2,4 posto. Najizraženiji je bio pad prodaje u Europi i Americi, gdje je prodaja pala za 4,1 odnosno 3,5 posto.

Prihodi od prodaje iznosili su 34,4 milijarde eura, dok su godinu ranije bili 36 milijardi. Neto dobit iznosila je 2,7 milijardi eura, što je, prema navodima grupe, 4,9 posto više nego godinu prije.

Otpuštanja je najavio i konkurent Carlsberg, dok i drugi proizvođači piva i žestokih pića smanjuju troškove, prodaju imovinu i usporavaju proizvodnju nakon višegodišnje slabe prodaje.

Njemačka na rekordno niskoj potrošnji

Početkom mjeseca iz Njemačke je stigla vijest da je prodaja piva pala najviše od 1990. godine. Prodano je 7,8 milijardi litara, što je šest posto manje nego godinu ranije, i čak manje nego u vrijeme pandemije bolesti COVID-19.

Prodaja piva u Njemačkoj, uz manja kolebanja, pada još od 1994., kada je iznosila 11,5 milijardi litara. Među glavnim razlozima dugoročnog pada potražnje navode se starenje stanovništva, zdraviji životni stil i manji interes mladih za alkohol.

Osim toga, sektor opterećuju visoki troškovi, manjak investicijskog kapitala te zabrinjavajuće stanje u ugostiteljstvu nakon pandemije. Velik problem ostaje i snažna pregovaračka moć trgovačkih lanaca.

Zbog pada potražnje ubrzavaju se zatvaranja i preuzimanja, posebno među malim i srednje velikim pivarama. Izvršni direktor pivovare Veltins Volker Kuhl rekao je da se pivarska industrija suočava s 'prekretnicom u kojoj će se pivovare sve češće morati zatvarati'.

Kao moguće rješenje nameću se regionalni proizvodi i širenje ponude, ponajprije na bezalkoholna pića, koja brzo osvajaju tržišne udjele. Njemačka je već najveće europsko tržište za bezalkoholno pivo.