Ultraprerađena hrana ima više zajedničkog s cigaretama nego s voćem i povrćem te zahtijeva znatno strožu regulaciju, upozoravaju američki znanstvenici u novom istraživanju. Takvi proizvodi namjerno su dizajnirani kako bi poticali ovisnost i povećavali potrošnju, a njihove zdravstvene posljedice sve se više uspoređuju s onima koje je desetljećima uzrokovala duhanska industrija
Istraživači s Harvarda, Sveučilišta Michigan i Sveučilišta Duke navode da su i ultraprerađena hrana (UPH) i cigarete rezultat industrijskog inženjeringa usmjerenog na stvaranje navike, odnosno ovisnosti. Upozoravaju da oba proizvoda uzrokuju veliku zdravstvenu štetu te da se prema njima ne bi smjelo odnositi kao prema običnoj robi široke potrošnje, piše The Guardian.
Hrana dizajnirana da stvara naviku ili čak ovisnost
Ultraprerađena hrana obuhvaća industrijski proizvedene proizvode koji često sadrže emulgatore, umjetna bojila, pojačivače okusa i arome. U tu kategoriju spadaju gazirana pića, grickalice, keksi i brojni zapakirani proizvodi koji su danas dostupni gotovo posvuda.
vezane vijesti
Autori studije ističu sličnosti u proizvodnim procesima UPH-a i cigareta, kao i u strategijama proizvođača koji precizno optimiziraju 'doze' – količinu i sastav proizvoda – te brzinu kojom oni djeluju na centre nagrade u mozgu. Istraživanje se oslanja na spoznaje iz znanosti o ovisnostima, nutricionizma i povijesti javnog zdravstva, a objavljeno je 3. veljače u znanstvenom časopisu Milbank Quarterly.
'Health washing' i lekcije iz prošlosti
Znanstvenici upozoravaju i na marketinške strategije koje uspoređuju s praksama duhanske industrije sredinom 20. stoljeća. Tvrdnje poput 'niskomasno' ili 'bez šećera', navode, često služe kao oblik tzv. health washinga koji može usporiti ili spriječiti regulaciju – slično kao što su se nekada filteri na cigaretama reklamirali kao zaštita, iako u praksi nisu donosili stvarnu korist.
'Mnoga ultrapreradjena jela imaju više zajedničkih obilježja s cigaretama nego s minimalno prerađenim voćem ili povrćem te zato zaslužuju regulaciju razmjernu ozbiljnim javnozdravstvenim rizicima koje nose', zaključuju autori.
'Znam da me ubija, ali ne mogu prestati'
Jedna od autorica studije, profesorica Ashley Gearhardt sa Sveučilišta Michigan, klinička psihologinja specijalizirana za ovisnosti, kaže da joj pacijenti često sami povlače tu paralelu.
'Govore mi: 'Osjećam se ovisan, žudim za tim. Nekad sam pušio cigarete, a sada imam istu naviku – samo s gaziranim pićima i krafnama. Znam da me to ubija, želim prestati, ali ne mogu'', kaže Gearhardt.
Prema njezinim riječima, rasprava o ultraprerađenoj hrani slijedi dobro poznat obrazac iz povijesti borbe protiv ovisnosti. 'Dugo krivimo pojedinca i govorimo ‘puši umjereno’, ‘jedi umjereno’, a tek kasnije shvatimo koje sve poluge industrija ima da stvori proizvode koji ljude snažno vežu uz sebe.'
Hrana je nužna, ali to ne znači da treba tolerirati štetu
Iako hrana, za razliku od duhana, jest nužna za život, autori smatraju da to nije argument protiv regulacije, nego upravo suprotno. Budući da je iz modernog prehrambenog okruženja teško 'izaći', potreba za jasnim razlikovanjem štetnih proizvoda postaje još veća.
Gearhardt smatra da bi se moglo razlikovati štetne ultraprerađene proizvode od ostale hrane, slično kao što se alkoholna pića razlikuju od drugih napitaka. Studija tvrdi da UPH zadovoljava 'utvrđene kriterije' za tvari koje mogu izazvati ovisnost, jer imaju tako dizajnirane značajke da potiču kompulzivnu konzumaciju – iako autori naglašavaju da su štetni učinci jasni čak i bez rasprave o ovisnosti.
Znanstvenici predlažu da se iz regulacije duhana preuzmu konkretne mjere, poput ograničavanja marketinga, pravnih postupaka i strukturnih intervencija, uz pomak fokusa s individualne odgovornosti na odgovornost prehrambene industrije.
Kritike: Usporedba možda ide predaleko
Ipak, ne slažu se svi s ovakvim usporedbama. Martin Warren, glavni znanstveni direktor instituta Quadram, upozorava da postoji rizik od pretjerivanja. Pitanje je, kaže, jesu li ultraprerađeni proizvodi farmakološki ovisni poput nikotina ili prije iskorištavaju naučene preferencije, uvjetovanje nagradom i praktičnost.
Također ističe da treba razjasniti proizlaze li negativni zdravstveni učinci iz samog sastava UPH-a ili iz činjenice da oni potiskuju cjelovitu hranu bogatu vlaknima, mikronutrijentima i zaštitnim fitokemikalijama. 'To je važno jer određuje hoće li se regulacija trebati ugledati na kontrolu duhana ili se usmjeriti na kvalitetu prehrane, reformulaciju proizvoda i raznolikost prehrambenog sustava', kaže Warren.
Posebno opasan trend za zemlje s slabom regulacijom
Dr Githinji Gitahi, izvršni direktor organizacije Amref Health Africa, upozorava da se problem osobito brzo širi u Africi, gdje multinacionalne kompanije koriste slabu državnu regulaciju i promjene u prehrambenim navikama.
'Takav razvoj događaja stvara nove, a pritom potpuno preventabilne pritiske na već opterećene zdravstvene sustave', kaže Gitahi. Bez snažnih javnozdravstvenih intervencija, upozorava, porast kroničnih nezaraznih bolesti mogao bi dovesti do kolapsa zdravstvenih sustava.
