“2001. godine u Gradskoj četvrti Gornji grad živjelo je 35 tisuća ljudi, dok podaci iz 2011. govore o tome da je broj pao na 30 tisuća. Vjerujemo da se trend nastavio, a sigurno se pogoršao zbog potresa”, osvrnuo se Tomašević na izuzetno negativan trend depopulacije.

“Gornji grad postaje jedan veliki muzej na otvorenom, što je loše za sigurnost građana, ali i za turizam. Vidjeli smo što se događa s turizmom u gradovima ako povijesna jezgra ostane prazna šetnica za turiste koji gledaju fasade praznih zgrada. Nakon izbora u svibnju planiramo to preokrenuti”, najavio je.

Zaštićena kulturna dobra bitna su tema za ovu gradsku četvrt, a Tomašević je naveo tri primjera koji ilustriraju problematiku. Osvrnuo se na problem zastićenog spomenika kulture, kavanu Palainovka, na koju je, uz dozvolu Gradskog zavoda za zaštitu kulturnih spomenika, nadozidana staklena konstrukcija. Nadalje, primjer secesijske vile na Ribnjaku, čije je propadanje dozvolio vlasnik, pravna osoba. Vila je u potresu dodatno oštećena te prijeti urušavanje, pa bi Grad trebao iskoristio zakonsku mogućnost da se proglasi privremenim skrbnikom te ga zaštiti o trošku vlasnika. Konačno, primjer zgrade na Trgu sv. Marka 9, koja je u vlasništvu Grada, stoji neuređena desetljećima kao žalostan primjer nebrige i prepuštanja propadanju naših zaštićenih povijesnih objekata.

Stoga je najavio: “Možemo koristiti europske fondove, kao i sredstva za obnovu od potresa, da obnovimo kulturna dobra kako bi ona i dalje bila identitet ovog grada i potencijal i za turizam, ali da u isto vrijeme i ljudi žive u povijesnoj zaštićenoj jezgri grada”.

Urša Raukar Gamulin, vijećnica Gradske četvrti Gornji grad-Medveščak, govorila je o zaštiti prirodnih kulturnih dobara. Napomenula je kako je riječ o jednoj od najzelenijih gradskih četvrti, čije se zelenilo nedovoljno održava. Međutim, kao još veći problem, istaknula je prepuštanje kvartovskih javnih zelenih površina, posebno šumskih dijelova, interesu građevinskih investitora, kao što je slučaj s iznenadnom pojavom ograda i betonskih zidova na Dubravkinom Putu, Crmorku, dok je gradnja na Podgaju uzrokovala jedno izuzetno opasno klizište.

“Nedovoljno se pazi na zelene površine i na sustav odvodnje oborinskih voda koje u pojedinim ulicama naše četvrti uzrokuju poplave, koje nanose ozbiljne štete u podrumima, garažama i podrumskim stanovima”, upozorila je Raukar Gamulin. 

Osvrnula se i na jedan od ključnih problema za građane i građanke Gornjeg grada, a to je problem prometne preopterećenosti. Navela je primjer zagušenosti smjera Ksaver-Medveščak-Ribnjak, zbog koje se dio prometa odvija preko Gornjeg grada unatoč zabrani prolaza s Ilirskog trga do Demetrove i Basaričekove.

“Promet preko Gornjeg grada u oba smjera je neizdrživ zbog prevelike brzine po uskim ulicama, ispušnih plinova i buke”, upozorila je Raukar Gamulin te je rekla kako kao jedno od rješenja za problem prometa vidi povećanje frekventnosti javnog prijevoza.

“Naprimjer, moglo bi se napraviti jedno parkiralište na okretištu Mihaljevac i pojačati frekventnost tramvajskih linija 14 i 8 i na taj način potaknuti ljude da više koriste javni prijevoz. Tako se ne bi stvarale gužve na putu Ksaver-Medveščak-Ribnjak te bi se rasteretio promet Gornjeg grada”.

Najavila je kako s promjenama koje će započeti 16. svibnja možemo očekivati sustavni plan upravljanja koji će, kako kaže, “voditi računa, prije svega o posljepotresnoj obnovi, ali i o održavanju kulturnih dobara ove povijesne sredine, kako bi nam ostale sačuvane za neke buduće generacije.”