Uvozom i unosom nekvalitetne, pogotovo zdravstveno neispravne hrane izravno štetimo domaćoj proizvodnji, a i ugrožavamo zdravlje naših ljudi, posebno onih najsiromašnijih koji je najčešće kupuju, što se ne bi smjelo događati jer bi i najjeftinija hrana trebala biti higijenski i zdravstveno ispravna
Upozorava to dr. sc. Josip Križanić, zamjenik predsjednikaHrvatske veterinarske komore i saborski zastupnik HDZ-a, koji se kao član Odbora za poljoprivredu još u prošlom, kratkom sazivu Hrvatskog sabora zalagao za učestaliji nadzor hrane, posebice mesa. Međutim, njegovi apeli nisu imali odjeka sve do ovih dana, kada su zaražena jaja dovela do najteže posljedice - gubitka ljudskog života.
'Situacija je ozbiljna, ali nije alarmantna. Došlo je do narušavanja cijena uslijed unosa svakojakih viškova hrane iz EU-a te uvoza. No dobro je da uslijed svega što se dogodilo ima pomaka svijesti ljudi što se tiče prehrane, a za to treba zahvaliti i medijima. Međutim ne treba stvarati paniku. Salmonele je bilo i bit će je ubuduće, ali moramo voditi računa o tome da se od nje u 21. stoljeću ne bi smjelo umirati', upozorava Križanić nakon redovne sjednice Izvršnog odbora Hrvatske veterinarske komore (IO HVK).
Kritike na račun veterinarske struke
'Kontrolna tijela veterinarske inspekcije kvalitetno i danonoćno nadziru domaću proizvodnju. I domaća je hrana sigurna. Međutim treba pojačati učestalost kontrola hrane koja se uvozi iz trećih zemlja i unosi iz zemalja EU-a. Naravno, moramo vjerovati inspektorima u tim zemljama, no nedostaje nadzor hrane nakon što se ona unese u Hrvatsku. I za to trebamo stvoriti nadstandard. Osobito to vrijedi za namirnice životinjskog podrijetla jer, iako se odnose tek na desetak posto našeg uvoza i unosa hrane, one čine 90 posto od svih mogućih ugroza. A najveća opasnost od svake vrste mesa i najveća mogućnost kontaminacije nastaje u fazi prerade, odnosno mljevenja…', veli Križanić.
Mljeveno meso kupujte od mesara
Čim je cijena mljevenog mesa niska, kako naglašava, to upućuje da je nastalo od mesa kojemu je istekao ili je pred istekom roka trajanja, odnosno da je bilo zamrznuto više mjeseci. 'Bilo je svjedočenja djelatnika mesnih industrija o tome kamo su se vozile kocke smrznutog mesa, a koje su se zatim otapale za preradu. Da bi se ono stavilo u funkciju, gornji sloj su ispirali kiselinom da bi došli do normalnog izgleda mesa. Takvo meso se mljelo i stavljalo u ćevape, kobasice i hrenovke. No najveći problem je kad ono ne završi u preradi, već i na policama trgovina te se prodaje pod svježu robu po izrazito niskoj cijeni', upozorava Križanić i svima savjetuje da, kada žele mljeveno meso, neka traže od mesara da im odreže komad i melje pred njima, a ne preporučuje ni kupovinu već pripremljenog mesa s aditivima za pečenje.
Kakva je to kvaliteta hrane za 4,99 kuna za pola kilograma?!
Osim sigurnosti, odnosno zdravstvene ispravnosti hrane, drugi je problem to što u Hrvatsku ulazi i nekvalitetna roba, odnosno stara, pri kraju roka trajanja ili joj je rok već prošao. Kao mogući primjer navodi salamu koja košta 4,99 kuna, iako se radi o količini od pola kilograma.
Čuo sam oglas za nju na radiju, nakon kojeg je odmah trebala izaći inspekcija te uzeti uzorak i napraviti analizu toga što se nalazi u toj salami, kakva je njena nutritivna vrijednost, a o sigurnosti neću ni govoriti. Jer tu se postavlja pitanje kako hranimo i sebe i svoju djecu? Kakva je to kvaliteta hrane za 4,99 kuna za pola kilograma? Što je to u toj salami? Ili što je u vrlo jeftinim hrenovkama? Kada takve proizvode kupimo u trgovini, računamo da smo kupili normalnu salamu ili što već. Međutim to je pitanje jer su neki iskoristili prostor nepokriven nadzorima i to valja mijenjati. Treba uvesti češće neselektivne kontrole hrane koje stiže iz drugih zemalja. Nemate mehanizama za zabranu unosa hrane, ali imamo načina i prije svega pravo i obvezu da sami provodimo dodatnu neselektivnu kontrolu robe iz svih zemalja jer smo već imali ugrozu ljudskog života', kaže Križanić, naglašavajući da novca za takve kontrole mora biti zbog toga što se ne smije ugroziti sigurnost i kvaliteta prehrane zbog nekoliko milijuna kuna.
Pod hitno nam treba zakon o zabrani nepoštene trgovačke prakse
Učestalost i rezultati kontrola posljednjih dana, kako dodaje, govore da je sustav počeo raditi, a nada se još većim pomacima kada se donese zakon o zabrani nepoštene trgovačke prakse. 'Kako može 20 jaja koštati 10 kuna ili litra mlijeka u trgovini 2,20 kuna, a kod nas se otkupljuje za 2,5 kuna? I nije problem samo u mesu, jajima i mlijeku. Problem je i u kvaliteti ostale hrane koju unosimo i uvozimo, prije svega vina i voća, koje ćemo sada više uvoziti zbog mraza. Naše tržište preplavile su enormne količine vina koje ulazi, pogotovo iz Makedonije i Crne Gore. Oni imaju mogućnost izvoza u EU, a 95 posto od toga ide kod nas. Tako imate recimo tri litre vina za 15 kuna. U to su uračunati prijevoz, marža i pakovanje, a grožđe kod nas košta pet kuna!? Pitao sam instituciju nadležnu za nadzor vina pregledava li se ono prije nego što dobije markicu nužnu da bude na policama. Dobio sam odgovor da se uzima tek jedan uzorak. I to prijašnjih godina. Dakle ne kontrolira se kao naše vino. Ne uzima se dovoljno uzoraka. Trebamo više kontrola, a prekršitelje oštro kažnjavati, pogotovo gdje ima elemenata kaznene odgovornosti', zaključuje.
