DA VAM SE ŽELUDAC OKRENE

Veterinar čije apele nisu slušali otkriva šokantne informacije o hrani u trgovinama

  • Autor: Ivica Kruhoberec
  • Zadnja izmjena 20.01.2017 13:21
  • Objavljeno 24.11.2016 u 16:00
Josip Križanić

Josip Križanić

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

Uvozom i unosom nekvalitetne, pogotovo zdravstveno neispravne hrane izravno štetimo domaćoj proizvodnji, a i ugrožavamo zdravlje naših ljudi, posebno onih najsiromašnijih koji je najčešće kupuju, što se ne bi smjelo događati jer bi i najjeftinija hrana trebala biti higijenski i zdravstveno ispravna

Upozorava to dr. sc. Josip Križanić, zamjenik predsjednikaHrvatske veterinarske komore i saborski zastupnik HDZ-a, koji se kao član Odbora za poljoprivredu još u prošlom, kratkom sazivu Hrvatskog sabora zalagao za učestaliji nadzor hrane, posebice mesa. Međutim, njegovi apeli nisu imali odjeka sve do ovih dana, kada su zaražena jaja dovela do najteže posljedice - gubitka ljudskog života.

'Situacija je ozbiljna, ali nije alarmantna. Došlo je do narušavanja cijena uslijed unosa svakojakih viškova hrane iz EU-a te uvoza. No dobro je da uslijed svega što se dogodilo ima pomaka svijesti ljudi što se tiče prehrane, a za to treba zahvaliti i medijima. Međutim ne treba stvarati paniku. Salmonele je bilo i bit će je ubuduće, ali moramo voditi računa o tome da se od nje u 21. stoljeću ne bi smjelo umirati', upozorava Križanić nakon redovne sjednice Izvršnog odbora Hrvatske veterinarske komore (IO HVK).

Kritike na račun veterinarske struke

'Kontrolna tijela veterinarske inspekcije kvalitetno i danonoćno nadziru domaću proizvodnju. I domaća je hrana sigurna. Međutim treba pojačati učestalost kontrola hrane koja se uvozi iz trećih zemlja i unosi iz zemalja EU-a. Naravno, moramo vjerovati inspektorima u tim zemljama, no nedostaje nadzor hrane nakon što se ona unese u Hrvatsku. I za to trebamo stvoriti nadstandard. Osobito to vrijedi za namirnice životinjskog podrijetla jer, iako se odnose tek na desetak posto našeg uvoza i unosa hrane, one čine 90 posto od svih mogućih ugroza. A najveća opasnost od svake vrste mesa i najveća mogućnost kontaminacije nastaje u fazi prerade, odnosno mljevenja…', veli Križanić.

Mljeveno meso kupujte od mesara

Čim je cijena mljevenog mesa niska, kako naglašava, to upućuje da je nastalo od mesa kojemu je istekao ili je pred istekom roka trajanja, odnosno da je bilo zamrznuto više mjeseci. 'Bilo je svjedočenja djelatnika mesnih industrija o tome kamo su se vozile kocke smrznutog mesa, a koje su se zatim otapale za preradu. Da bi se ono stavilo u funkciju, gornji sloj su ispirali kiselinom da bi došli do normalnog izgleda mesa. Takvo meso se mljelo i stavljalo u ćevape, kobasice i hrenovke. No najveći problem je kad ono ne završi u preradi, već i na policama trgovina te se prodaje pod svježu robu po izrazito niskoj cijeni', upozorava Križanić i svima savjetuje da, kada žele mljeveno meso, neka traže od mesara da im odreže komad i melje pred njima, a ne preporučuje ni kupovinu već pripremljenog mesa s aditivima za pečenje.

Hrvatska ima pravo uvesti strože kontrole od onih europskih! Ugledajmo se na Dansku i Švedsku

Naša eurozastupnica i liječnica Biljana Borzan podsjeća da sigurnost hrane u Uniji uglavnom uređuju regulative, odnosno zakoni koji su fiksni i vrijede u svim državama članicama. 'Regulative se od riječi do riječi prenose u nacionalna zakonodavstva. Kada su pak u pitanju direktive, države članice ipak imaju prostora za prilagodbu europskog zakona nacionalnim realitetima i specifičnostima. Sigurnost hrane je uvelike povezana sa zajedničkim tržištem i stoga EU ima većinu ovlasti naspram država članica. Države mogu biti i strože i ići dalje od regulativa EU-a samo ako time ne dovode u pitanje slobodan protok roba i koheziju zajedničkog tržišta. Moje mišljenje je da Hrvatska ima pravo uvesti strože kontrole na temelju potrebe zaštite javnog zdravlja, samo se pri tome mora paziti da se roba iz drugih država članica tretira isto kao i domaća. Dakle ono što vrijedi za nas, vrijedi i za uvoz', naglašava. Kao primjer navodi zemlje poput Danske i Švedske koje imaju dodatne propise što uređuju uvoz i prometovanje npr. jaja upravo zbog salmonele. 'Regulativa o zaštiti ljudskog zdravlja od salmonele propisuje da države članice moraju imati nacionalne programe koji obuhvaćaju najmanje proizvodnju hrane za životinje, primarnu proizvodnju životinja te preradu i pripremu hrane. To znači da su ti programi nacionalni, kao i njihova provedba', zaključuje.

Kakva je to kvaliteta hrane za 4,99 kuna za pola kilograma?!

Osim sigurnosti, odnosno zdravstvene ispravnosti hrane, drugi je problem to što u Hrvatsku ulazi i nekvalitetna roba, odnosno stara, pri kraju roka trajanja ili joj je rok već prošao. Kao mogući primjer navodi salamu koja košta 4,99 kuna, iako se radi o količini od pola kilograma.

Čuo sam oglas za nju na radiju, nakon kojeg je odmah trebala izaći inspekcija te uzeti uzorak i napraviti analizu toga što se nalazi u toj salami, kakva je njena nutritivna vrijednost, a o sigurnosti neću ni govoriti. Jer tu se postavlja pitanje kako hranimo i sebe i svoju djecu? Kakva je to kvaliteta hrane za 4,99 kuna za pola kilograma? Što je to u toj salami? Ili što je u vrlo jeftinim hrenovkama? Kada takve proizvode kupimo u trgovini, računamo da smo kupili normalnu salamu ili što već. Međutim to je pitanje jer su neki iskoristili prostor nepokriven nadzorima i to valja mijenjati. Treba uvesti češće neselektivne kontrole hrane koje stiže iz drugih zemalja. Nemate mehanizama za zabranu unosa hrane, ali imamo načina i prije svega pravo i obvezu da sami provodimo dodatnu neselektivnu kontrolu robe iz svih zemalja jer smo već imali ugrozu ljudskog života', kaže Križanić, naglašavajući da novca za takve kontrole mora biti zbog toga što se ne smije ugroziti sigurnost i kvaliteta prehrane zbog nekoliko milijuna kuna.

Hrvatska mora strože kontrolirati i hranu iz EU-a, kao što to rade Danska i Švedska, kaže naša eurozastupnica

Hrvatska mora strože kontrolirati i hranu iz EU-a, kao što to rade Danska i Švedska, kaže naša eurozastupnica

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Privatni arhiv Biljane Borzan


Pod hitno nam treba zakon o zabrani nepoštene trgovačke prakse

Učestalost i rezultati kontrola posljednjih dana, kako dodaje, govore da je sustav počeo raditi, a nada se još većim pomacima kada se donese zakon o zabrani nepoštene trgovačke prakse. 'Kako može 20 jaja koštati 10 kuna ili litra mlijeka u trgovini 2,20 kuna, a kod nas se otkupljuje za 2,5 kuna? I nije problem samo u mesu, jajima i mlijeku. Problem je i u kvaliteti ostale hrane koju unosimo i uvozimo, prije svega vina i voća, koje ćemo sada više uvoziti zbog mraza. Naše tržište preplavile su enormne količine vina koje ulazi, pogotovo iz Makedonije i Crne Gore. Oni imaju mogućnost izvoza u EU, a 95 posto od toga ide kod nas. Tako imate recimo tri litre vina za 15 kuna. U to su uračunati prijevoz, marža i pakovanje, a grožđe kod nas košta pet kuna!? Pitao sam instituciju nadležnu za nadzor vina pregledava li se ono prije nego što dobije markicu nužnu da bude na policama. Dobio sam odgovor da se uzima tek jedan uzorak. I to prijašnjih godina. Dakle ne kontrolira se kao naše vino. Ne uzima se dovoljno uzoraka. Trebamo više kontrola, a prekršitelje oštro kažnjavati, pogotovo gdje ima elemenata kaznene odgovornosti', zaključuje.

Hrvatska se ogriješila o svoje građane već na slučaju zaraženih jaja

Mediji su u slučajevima zaražene i hrane upitne kvalitete preuzeli ulogu zaštitnika javnog zdravlja, a to je posao ministara i Vlade, upozorava Biljana Borzan, zastupnica u EU parlamentu, koju čudi benevolentnost koju hrvatska država godinama pokazuje prema sigurnosti i kvaliteti hrane. Kao primjer navodi to da je obavijest o zaraženoj hrani u sustavu za brzo uzbunjivanje objavljena tek tri tjedna kasnije. 'Prvi nalaz pozitivan na salmonelu bio je 21. listopada 2016., a Ministarstvo je obavijestilo Unijin sustav uzbunjivanja RASFF tek 20 dana kasnije. To je nedopustivo i kockanje s javnim zdravljem. U 20 dana se jako puno ljudi može otrovati. Ministarstvo tvrdi da su oni obaviješteni tek 2. studenog 2016., no trebalo im je čak sedam dana da oglase upozorenje u RASFF-u. Objašnjenje je da je sporna piletina ionako povučena s tržišta jer joj je istekao rok, no što je s ljudima koji su je npr. kupili i zamrznuli', pita. Kako napominje, EU je osmislio RASFF tako da se u najkraćem mogućem roku prijava iz jedne države članice dojavi svima ostalima. 'Oko 500 milijuna građana kupuje iste proizvode na zajedničkom tržištu. Dakle naše službe su odgovorne i za svih njih ako je problem detektiran u Hrvatskoj. Pregledava sam izvještaj iz RASFF-a datiran nekoliko dana nakon smrtnog slučaja uzrokovanog salmonelom iz jaja, 19. studenog 2016. Nizozemska je oglasila uzbunu zbog jaja iz Poljske i među zemljama na koje se uzbuna odnosi je i Hrvatska. No Hrvatske nema među zemljama koje su od EU-a zatražile dodatne informacije o ugrozi! Kako je to moguće ako se poduzimaju sve radnje da se ispitaju okolnosti smrtnog slučaja', pita Borzan. Ministarstvo je, kako dodaje, objavilo uputu da kuhanje uništava salmonelu i da nema straha, ali to nije tako. 'Naime iste noževe i daske na kojima se rezala potencijalno zaražena piletina većina građana koristi i za rezanje drugih namirnica za taj obrok, poput kruha i salate, koje se ne kuhaju. Sustav HACCP koji sprečava takvu unakrsnu kontaminaciju uveden je u restorane, ali nije u kućanstva', upozorava liječnica.

SaveSave

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!