Nekada snažno gospodarstvo te latinoameričke države već je bilo ozbiljno oslabljeno godinama sankcija predvođenih SAD-om, hiperinflacijom, korupcijom i lošim upravljanjem naftnim sektorom, iako Venezuela raspolaže najvećim dokazanim rezervama nafte na svijetu. Od 2013. njezin se BDP smanjio za oko 80 posto, piše CNN.

Krhki oporavak sada je ozbiljno ugrožen

Dodatni politički potres uslijedio je u siječnju, kada su SAD uhvatile bivšeg predsjednika Nicolása Madura. Na njegovo mjesto došla je vršiteljica dužnosti predsjednice Delcy Rodríguez, koja je oprezno počela liberalizirati gospodarstvo i otvarati vrata stranim naftnim kompanijama, istodobno nastojeći popraviti odnose s Washingtonom i ishoditi ublažavanje teških sankcija.

Iako su Sjedinjene Države u međuvremenu ublažile dio sankcija, a proizvodnja nafte postupno raste, inflacija je i dalje visoka, dok se obični građani i dalje bore s niskim plaćama. Prema podacima UN-a, u 2025. godini gotovo osam milijuna ljudi, odnosno otprilike trećina stanovništva, trebalo je humanitarnu pomoć.

U Venezueli je i dalje teško doći do osnovnih usluga i proizvoda, od goriva do generičkih lijekova u ljekarnama, jer se zemlja godinama suočava s kroničnim nestašicama. Humanitarna kriza izazvana dvama snažnim potresima sada će dodatno opteretiti već ionako rastegnute opskrbne lance.

Naftnoj industriji potrebne su milijarde

Ključna venezuelanska naftna industrija treba milijarde dolara ulaganja kako bi se barem približila razinama proizvodnje iz kasnih 1990-ih, kada je bila na vrhuncu.

Prirodna katastrofa ovakvih razmjera mogla bi teško pogoditi ionako krhke nade u gospodarski oporavak, uz mogućnost velikog broja žrtava i široko rasprostranjene materijalne štete.

Nakon godina gospodarskog sloma i nedovoljnih ulaganja u javne usluge, infrastruktura zemlje — od bolnica do elektroenergetske i vodovodne mreže — loše je pripremljena za krizu ovakvih razmjera.

Prema dosad dostupnim podacima, poginule su najmanje 32 osobe, a 700 ih je ozlijeđeno. Rodríguez je upozorila da bi broj žrtava mogao rasti.

Šteta bi mogla dosegnuti desetke milijardi dolara

Prve procjene američkog Geološkog zavoda upućuju na to da bi gospodarski gubici najvjerojatnije mogli iznositi između 10 i 100 milijardi dolara. Gornja granica te procjene približno odgovara veličini cijelog venezuelanskog gospodarstva.

Osim urušenih zgrada, snažno podrhtavanje tla moglo bi izazvati i požare, primjerice zbog pucanja plinovoda ili oštećenja električnih sustava, upozorila je dr. Lucy Jones, seizmologinja s Kalifornijskog instituta za tehnologiju.

Takve lančane posljedice mogu dodatno pogoršati razmjere katastrofe. Požari nakon velikih potresa ponekad mogu udvostručiti ukupne gospodarske gubitke, dodala je.

Proglašeno izvanredno stanje

S obzirom na teško stanje gospodarstva, nije jasno kako će vlada poduprijeti zdravstveni sustav koji bi uskoro mogao biti preopterećen, niti kako će financirati obnovu u trenutku dok Caracas tek pregovara o osnovnim uvjetima povratka u globalno gospodarstvo.

Za stanovništvo koje već godinama živi u siromaštvu, ovaj dvostruki potres pogodio je zemlju u najgorem mogućem trenutku.

U televizijskom obraćanju u srijedu navečer Rodríguez je proglasila izvanredno stanje.

“Aktivirali smo cijelu javnu i privatnu zdravstvenu mrežu u zemlji, posebno u najpogođenijim područjima, kako bismo zbrinuli ozlijeđene u ovom iznimno osjetljivom trenutku za stanovništvo”, rekla je Rodríguez. Dodala je da je osnovan krizni stožer na visokoj razini koji će koordinirati operacije potrage i spašavanja.

Maduro iz pritvora poručio: Maksimalno jedinstvo

Svrgnuti i zatvoreni Maduro izrazio je solidarnost s venezuelanskim narodom, objavljeno je na njegovu službenom kanalu na Telegramu.

“Danas postoji samo jedna poruka: maksimalno jedinstvo, maksimalna solidarnost i maksimalno djelovanje”, stoji u poruci objavljenoj u ime Madura i njegove supruge Cilije Flores de Maduro. Oboje se nalaze u saveznom pritvoru u New Yorku, gdje se suočavaju s optužbama za trgovinu drogom i oružjem nakon što su ih američke snage uhvatile u siječnju.

Jedna od najistaknutijih oporbenih čelnica María Corina Machado oglasila se na X-u.

“Moje srce, moj beskrajni zagrljaj i moje molitve uz svaki su venezuelanski dom u ovim satima tjeskobe”, poručila je Machado, koja je prošle godine dobila Nobelovu nagradu za mir, a živi u egzilu zbog progona u domovini.

Hoće li SAD zaista pomoći?

Potresi će sada testirati koliko su Sjedinjene Države spremne pomoći Venezueli, zemlji za koju je predsjednik Donald Trump ranije rekao da će je SAD “voditi” nakon što vojnim putem ukloni Madura.

Trump se posljednjih mjeseci hvalio uspjehom američke intervencije u Venezueli i neuobičajenim partnerstvom s Rodríguez. Samo dan prije smrtonosnih potresa, na skupu u Pennsylvaniji rekao je da Venezueli “ide sjajno”.

“Odlično se slažemo. Ljudi koji je vode naši su ljudi, sjajni ljudi. A ljudi u toj zemlji su sretni. Smiju se. Prije su bili očajni, gladovali su”, rekao je Trump.

Dodao je i da su SAD “trošak rata već naplatile 28 puta” izvlačenjem milijuna barela nafte. “Sada zarađujemo mnogo novca s Venezuelom i Venezueli ide sjajno”, rekao je.

Nakon potresa Trump je na Truth Socialu objavio da su SAD “spremne, voljne i sposobne pomoći”.

“Naložio sam svim agencijama naše vlade da budu spremne brzo djelovati. Bit ćemo uz naše nove i velike prijatelje”, napisao je Trump.

Američki državni tajnik Marco Rubio rekao je da će SAD odmah poslati timove za potragu i spašavanje, medicinske resurse i humanitarnu pomoć u Venezuelu.

Mnogi Venezuelci sada čekaju vidjeti hoće li se obećanja najbogatije zemlje svijeta pretvoriti u konkretnu pomoć.