Inicijativu su u petak potpisali zastupnica u Europskom parlamentu (EP) i članica Odbora za promet i turizam, Nikolina Brnjac, koja ju je pokrenula zajedno sa zadarskim županom Josipom Bilaverom, te župani, odnosno predstavnici ovdašnjih primorskih županija i državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Žarko Tušek.

Cilj inicijative je, rečeno je na konferenciji, bolje željeznički povezati Hrvatsku sa susjednim državama i ostatkom jadransko-jonske regije te potaknuti zajednička ulaganja u prometnu infrastrukturu.

Zastupnica u Europskom parlamentu Nikolina Brnjac kazala je da jadransko-jonska željeznica spaja Italiju, Sloveniju, Hrvatsku sa Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom, Albanijom i Grčkom. Istaknula je da se radi o važnom koridoru koji će povezivati jugoistočni dio Europe sa sjeverozapadnim dijelom Europe, te da na toj inicijativi radi od kada je došla u EP.

Novi koridor spajao bi Trst, Koper, Rijeku, Zadar, Šibenik, Split, Ploče, Bar, Drač te grčka središta na jadransko-jonskom pravcu.

"Ne moram ni govoriti koliko je to važno za željezničko povezivanje Ploča, Luke Ploče, sa lukama Split, Zadar, Šibenik i Rijeka. Isto tako, prvi puta bi se omogućilo željezničko povezivanje i financiranje same Istarske županije, Kvarnera i Dalmacije sa ostatkom Hrvatske, te sa europskom mrežom", rekla je Brnjac, dodavši i da posljednja ratna zbivanja u Ukrajini pokazuju koliko su važni novi i sigurni prometni pravci.

Inicijativa će, kazala je, utjecati i na rekonstrukciju postojećih željezničkih koridora, ali i na gradnju novih pruga. Sljedeći korak je sastanak sa dionicima iz vlada država kroz koje bi trebao prolaziti koridor.

"Bez ove željezničke mreže nema mogućnosti jačanja hrvatskih luka", smatra zastupnica EK.

Vezano uz rokove, jedino se zna da će se početkom iduće godine organizirati velika konferencija u EP na tu temu. Upitana kako će se taj projekt financirati, rekla je da se zato krenulo s ovom inicijativom gdje se radi na otvaranju regulative transeuropske prometne mreže.

"Kad se otvori tender regulativa, onda bi bio sastavni koridor Jadransko-jonski i onda možemo imati sredstava za daljnje financiranje", istaknula je Brnjac. Rekla je da je sada na raspolaganju 81 milijarda eura EU novca do sljedećeg financijskog okvira, od čega 35 milijardi za promet, 30 za energetiku, a 17,5 za vojnu mobilnost.    

Završna konferencija planirana je u Bruxellesu, kada će inicijativa biti uručena povjereniku Europske komisije za održivi promet i turizam Apostolosu Tzitzikostasu, koji je, navela je, prepoznao važnost te inicijative.

Za župana Zadarske županije Josipa Bilavera, koji je govorio u ime župana primorskih županija, uspostava željeznice  na spomenutom koridoru bitna je za Hrvatsku, ali i za ostatak Europe. 

"Važno nam je da to prolazi i preko Hrvatske, da napravimo kvalitetnu željezničku mrežu", naglasio je Bilaver. Ukazao je kako je važno da sami dobro napravimo stvari koje se tiču nas samih, poput izrada prostornih planova, strateških studija i same dokumentacije.

Državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Žarko Tušek naveo je da bez moderne željeznice nema ni jačanja logističkih kapaciteta i pozicije u TNT mreži.

"Ovo što ćemo danas napraviti je jedan korak naprijed u jačanju naše TNT mreže", naglasio je.

Ukazao je i na potrebu integracije istarskih željeznica u cjelovitu hrvatsku mrežu, istaknuvši da se trenutno radi studijska dokumentacija oko željezničkog tunela Učka. Otkrio je da će se  naredne godine raspisati natječaj za projekt Učka, odnosno projekt nizinske pruge i spajanja Rijeke na tu nizinsku prugu.

Predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Damir Lončarić ističe da je Jadransko - jonski željeznički koridor strateško pitanje Hrvatske, ne samo zbog željezničkog povezivanja sa vanjskim mrežama, nego i zbog povezivanja unutar Hrvatske.

"HŽ Infrastruktura je spremna dati puni doprinos u smislu stručne i operativne potpore ovom projektu", rekao je Lončarić.