Vlasti u Kijevu pokušavaju riješiti jedan od najvećih problema s kojima se zemlja suočava u ratu iscrpljivanja – kako osigurati stalan priljev novih vojnika, a istovremeno učiniti vojnu službu prihvatljivijom i pravednijom za građane.

Reforma donosi veće plaće, ograničavanje trajanja borbenih misija, dulje odmore te veću digitalizaciju vojske, no ostaje otvoreno pitanje hoće li to biti dovoljno da se smanje prisilne mobilizacije i društvene napetosti, piše Handelsblatt.

Veliki gubici i sve teža mobilizacija

Ukrajina ne objavljuje službene podatke o broju poginulih i teško ranjenih vojnika u ratu protiv Rusije. Ipak, razmjeri sukoba vidljivi su na velikim vojnim grobljima diljem zemlje te ona svjedoče o teškim ljudskim gubicima.

Za razliku od Rusije, koja se u velikoj mjeri oslanja na profesionalne i ugovorne vojnike, Ukrajina zbog znatno manjeg broja stanovnika ne može izbjeći mobilizaciju. Trenutačno se u vojsku mogu pozvati muškarci u dobi od 23 do 60 godina, a za izlazak iz zemlje potrebna im je posebna dozvola.

No pronalazak novih vojnika postaje sve teži. Mnogi mladi Ukrajinci odlaze u inozemstvo prije nego što postanu podložni mobilizaciji, a dio njih pokušava izbjeći službu skrivanjem ili ilegalnim prelaskom granice. Istodobno društvenim mrežama često kruže snimke sukoba između građana i mobilizacijskih službi.

Veće plaće za najopasnije zadaće

Novi ukrajinski ministar obrane Mihajlo Fedorov proglasio je reformu vojnog sustava osobnim prioritetom. Predsjednik Volodimir Zelenski predstavio je prošlog tjedna paket promjena koji Fedorov opisuje kao najveću reformu vojne službe u povijesti zemlje.

Jedna od ključnih mjera odnosi se na povećanje plaća. Osnovna vojnička plaća raste s 20.000 na 30.000 hrivnji, odnosno na oko 580 eura mjesečno, što približno odgovara prosječnoj plaći u Ukrajini.

Uz to dolaze i značajni dodaci, ovisno o opasnosti misije. Pješaštvo, koje se smatra najtežom i najrizičnijom granom vojske, moći će zarađivati i do 460.000 hrivnji mjesečno, odnosno gotovo 8900 eura. Prosječna primanja vojnika na prvoj crti bojišta trebala bi iznositi oko 5750 eura.

Pješaštvo u 'zoni smrti'

Najveći teret rata i dalje nosi pješaštvo. Vojnici na prvoj liniji često mjesecima ostaju na položajima u područjima koja ukrajinski vojnici nazivaju 'zonom smrti' – riječ je o pojasu uz bojišnicu nad kojim neprestano kruže neprijateljski dronovi.

Svako napuštanje zaklona nosi ozbiljan rizik, a smjene vojnika postale su iznimno opasne. Upravo zbog toga ukrajinska vojska želi povećati broj stranih dobrovoljaca i plaćenika u svojim redovima.

Vojni vrh dugoročno cilja na to da između 30 i 50 posto vojnika na određenim položajima čine strani borci. Za razliku od početka rata, oni više neće djelovati u zasebnim postrojbama, već će biti integrirani u regularnu vojsku.

Ograničeno trajanje borbenih misija

Jedna od najvećih promjena odnosi se na trajanje službe. Dosad su mobilizirani vojnici ostajali u vojsci do kraja rata, što je izazivalo veliko nezadovoljstvo i iscrpljenost.

Nova pravila uvode vremenski ograničene borbene misije i zajamčeno razdoblje odmora od najmanje šest mjeseci nakon njihova završetka. Za pješaštvo će maksimalno trajanje službe na bojištu iznositi 14 mjeseci dok će vojnici na manje opasnim zadaćama, poput upravljanja dronovima, služiti do 24 mjeseca.

Digitalizacija vojske i lakši premještaji

Reforma predviđa i pojednostavljenje premještaja između vojnih postrojbi. Unutar istog korpusa vojnici će zahtjev za premještaj moći podnijeti putem mobilne aplikacije.

To bi moglo povećati pritisak na zapovjednike jer bi vojnici iz postrojbi s lošim uvjetima ili prekomjernim rizicima lakše mogli tražiti premještaj.

Digitalizacija je jedno od glavnih područja na kojima inzistira ministar Fedorov, bivši čelnik ukrajinskog ministarstva digitalne transformacije, poznat po razvoju državnih digitalnih usluga.

Najveći izazov tek slijedi

Analitičari smatraju da reforma odgovara na neke od ključnih problema ukrajinske vojske, poput predugih borbenih rotacija i zastarjelih hijerarhijskih odnosa u pojedinim postrojbama.

No ostaje otvoreno pitanje hoće li to biti dovoljno da se smanji prisilna mobilizacija. Kritičari upozoravaju da bogatiji građani i stanovnici velikih gradova i dalje lakše izbjegavaju vojnu službu, često zahvaljujući novcu i vezama.

Ministar Fedorov najavio je da će upravo reforma sustava mobilizacije biti sljedeća faza promjena, a mnogi smatraju da će upravo taj dio predstavljati pravi test za novu ukrajinsku vojnu politiku.