ISTRAŽIVANJE POKAZALO

Većina građana Srbije Haški sud smatra nepotrebnim

Tportal

Tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Dvije trećine građana Srbije smatra da je osnutak Haaškog suda bio nepotreban, a 40 posto njih smatra da je prvenstvena svrha suđenja za ratne zločine pred tim sudom da sva krivnja za ratna stradanja bude svaljena na Srbe, rezultati su istraživanja javnog mnijenja u Srbiji o stajalištima prema Haaškom sudu i domaćim suđenjima za ratne zločine, predstavljenog u utorak u Beogradu

Haaški sud nepotrebnim smatra 66 posto ispitanih, a potrebnim 22 posto. Na pitanje "Gdje – koja institucija treba suditi za ratne zločine počinjene u ratovima na teritoriju bivše SFRJ", 45 posto ispitanika odgovorilo je kako svatko treba suditi pripadniku svoga naroda, dok 12 posto smatra da je važno da se sudi te da nije bitno u kojoj državi, odnosno instituciji.

Iako je, kako je rečeno na predstavljanju rezultata istraživanja, većina građana Srbije izjavila kako nije informirana o organizaciji i načinu rada Haaškog suda, rad haaškog tužiteljstva i suđenja pred Haaškim sudom najčešće su navedeni izvori utjecaja na oblikovanje mišljenja o svrsi suđenja u Haagu.

Da treba surađivati sa Haagom kako bi se došlo do pravde smatra 16 posto ispitanih, dok 19 posto smatra da je suradnja s Haaškim sudom potrebna samo u onoj mjeri koliko je neophodno da bi se izbjegli novi pritisci, a 40 posto građana smatra da ne treba surađivati jer dosadašnja suradnja ništa nije donjela Srbiji.

Također, desetina ispitanih smatra kako treba surađivati s Haagom jer je to preduvjet za pristupanje Europskoj uniji, dok devet posto smatra da ne treba surađivati, ma koliko to stajalo državu.

Na pitanje pridonose li suđenja pred Haaškim sudom procesu pomirenju u susjedstvu, 71 posto odgovorilo je negativno, a suprotno misli 15 posto građana, dok nešto više od petine smatra da je pomirenje ključno za buduće odnose među zemljama bivše Jugoslavije. Pri tome 34 posto ispitanih smatra korisnima isprike državnih dužnosnika, dok ih beskorisnima smatra 57 posto.

Komentirajući rezultate istraživanja, Morgiana Brading iz beogradskog ureda Haaškog suda ocijenila je kako, da bi se neko društvo suočilo sa svojom prošlošću i da bi se ozbiljno razgovaralo o suđenjima za ratne zločine, taj proces treba trajati na svim razinama, što se, kako je rekla, "u regiji, ne samo u Srbiji, zaista ne događa".

Zamjenik srbijanskog tužitelja za ratne zločine i glasnogovrnik toga tužiteljstva Bruno Vekarić istaknuo je kako su zajednički razgovori predsjednika Srbije i Hrvatske i predsjedništva Bosne i Hercegovine i poruke pomirenja koje stižu od najviših predstavnika vlasti važne za ljude koji se u zemljama u okružju bave procesuiranjem ratnih zločina.

Predstavljeno istraživanje provela je agencija Ipsos Strategic Marketing u rujnu i listopadu 2011. godine, po narudžbi srbijanskog ureda Organizacije za europsku sigurnost i suradnju i Beogradskog centra za ljudska prava, na reprezentativnom uzorku od 1.407 građana Srbije starijih od 16 godina.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi