Vijest da je Europska unija nakon sedam godina embarga otvorila svoja vrata hrvatskoj svinjetini, za neke je svinjogojce stigla prekasno, budući da je njihov biznis već propao, drugi su pak ovakav potez dočekali spremni, jer već nekoliko godina opskrbljuju tržište pojedinih članica svojim pršutima, koji su bili iznimka od ove zabrane. Među rijetkim izvoznicima hrvatskog pršuta na europsko tržište jest mesna industrija Pivac iz Vrgorca
S godišnjom proizvodnjom od 150 tisuća pršuta, Mesna industrija Pivac je najveći proizvođač pršuta u Hrvatskoj. Kad se tome pridoda panceta i kraški vrat, može se reći da Pivac godišnje proizvede 2000 tona proizvoda od svinjskog mesa.
'Mesna industrija Pivac već pet godina je prisutna na tržištu Europske unije sa svojim pršutima. Svakog drugog tjedna naši kamioni puni Dalmatinskog pršuta voze ugovorene pošiljke u Austriju, Njemačku i Sloveniju', otkrio je za tportal Darko Makotić, voditelj proizvodnje u Mesnoj industriji Pivac iz Vrgorca, koja u svom koncernu još ima dvije mesne industrije, Dalmesso iz Klisa i PPK Karlovačka Mesna Industrija.
Pojasnio nam je razloge zašto se pršut i u vrijeme embarga na hrvatsku svinjetinu mogao plasirati na europsko tržište. 'Iako je pršut svinjski, on nije bio obuhvaćen ovom zabranom, budući da se u EU moglo izvoziti svinjske proizvode koji fermentiraju duže od devet mjeseci, a za pršut je potrebno najmanje godinu dana', pojasnio nam je dipl.ing.preh.teh. Markotić.
Pivci su obližnjem selu Zavojane, krševitom ambijentu u kojem se na najbolji način može osjetiti silina i svježina bure u Dalmatinskoj zagori, sagradili sušaru pršuta koja je prilagođena i registrirana za izvoz u EU. Stoga najnoviju odluku iz Bruxsellesa doživljavaju kao priliku za plasman i drugih svojih proizvoda na tržište EU-a. Već u listopadu, naime, planiraju u svoj izvoz uvrstiti i pancetu te kraški vrat.
'Znamo da je teško ući na tržišta Italije i Francuske, zbog konzumentskih navika stanovništva mediteranskog područja, no pokušat ćemo ući na tržišta koja trpe pojačanu slanost proizvoda i miris prirodnog dima, koja su svojstvena tradicionalnim dalmatinskim proizvodima, a to su uglavnom europske kontinentalne zemlje u kojima računamo na veliku hrvatsku dijasporu koja živi i radi u Europi. Pritom nam uvelike pomaže što veliki trgovački lanci u Hrvatskoj koji imaju svoje trgovine u inozemstvu, već imaju naš pršut u svom asortimanu te iskazuju interes i za ostale proizvode ako budemo konkurentni', pojašnjava Markotić.
