ivica maštruko

'Vatikanski ugovori mogu se mijenjati, a Hrvatska bi mogla primijeniti jedan od ova tri modela'

  • Autor: Ante Srzić
  • Zadnja izmjena 07.02.2019 21:18
  • Objavljeno 07.02.2019 u 21:18
Ivica Maštruko

Ivica Maštruko

Izvor: Pixsell / Autor: montaža / tportal

GLAS i Hrvatska stranka umirovljenika u srijedu su u Hrvatskom saboru ponovno podgrijali strasti zahtjevom da se pokrene revizija Vatikanskih ugovora, koji definiraju odnos Katoličke crkve s hrvatskom državom. Iako su znali da je takav pokušaj osuđen na neuspjeh jer kod vladajuće većine, HDZ-a i niza manjih partnera, ne postoji ni najmanja želja za takvom revizijom, ipak su odlučili uzburkati emocije u javnosti još jednom svjetonazorskom temom. U osnovi je sporno to što preko Vatikanskih ugovora u financiranju Katoličke crkve sudjeluju svi, pa i oni koji nisu pripadnici te vjerske zajednice

Ivica Maštruko, bivši diplomat i sociolog religije te dobar poznavatelj prilika u odnosima između države i Katoličke crkve, kaže da u Europi postoji niz modela prema kojima je reguliran taj odnos, a gdje je građanima ostavljeno određeno pravo izbora kamo će usmjeriti novac.

'Imate tri modela koji se mogu primjenjivati: talijanski, njemački ili recimo francuski', iznosi Maštruko.

Prema talijanskom modelu, određena stopa poreza na dohodak izdvaja se za potrebe vjerskih zajednica.

'Svaki građanin za sebe, po vlastitom izboru, odlučuje kamo će taj iznos usmjeriti, odnosno kojoj vjerskoj zajednici', navodi bivši diplomat.

Na popisu se nalazi niz vjerskih zajednica, od najrasprostranjenije u Italiji, Katoličke crkve, preko raznih protestantskih denominacija i židovske zajednice, do talijanske budističke ili hinduističke unije.

'Ako osoba nije vjernik, može uplatiti novac Crvenom križu, nekoj drugoj humanitarnoj organizaciji ili ga ostaviti državnom budžetu', objašnjava naš sugovornik. Riječ je o iznosu od 0,8 posto od godišnjeg iznosa poreza na dohodak. Nitko nije oslobođen plaćanja takvog poreza, za razliku od Njemačke.

'Nijemci imaju mogućnost izjasniti se da ne pripadaju nijednoj vjerskoj zajednici. Ako su prethodno pripadali nekoj vjerskoj zajednici, trebaju se ispisati, priložiti potvrdu i više nisu dužni plaćati crkveni porez', kaže Maštruko.

Vjerske zajednice u Njemačkoj mogu same prikupljati taj namet ili to država može činiti za njih.

'Postoji i francuski model, po kojem se ne plaća ništa. Francuska i Nizozemska imaju crkveni doprinos koji je dobrovoljan', objasnio je Maštruko, dodajući da su otpori prema plaćanju te vrste poreza izrazito veliki, posebno kod mlađih generacija.

  • +5
  • +2

Andrej Plenković s ministrima na prijemu kod biskupa Mate Uzinića prošlog tjedna u Dubrovniku

Izvor: Cropix / Autor: Bozo Radic / CROPIX

Ovaj sociolog religije kaže i da sva istraživanja pokazuju da je pripadnost vjerskim zajednicama u Europi u opadanju.

'Češka je najmanje religiozna zemlja u Europi. U Estoniji, Švedskoj i Nizozemskoj postotak osoba koje se ne smatraju pripadnicima nijedne vjerske zajednice iznosi preko 70 posto dok je u Velikoj Britaniji, Belgiji, Danskoj i Norveškoj iznad 50 posto. Poljska i Litva su najreligioznije zemlje u Europi', iznio je podatke Maštruko.

S druge strane, kod nas je otpor vlasti prema promjeni Vatikanskih ugovora izuzetno visok. Premijer Plenković je u četvrtak na sjednici Vlade tako kazao odlučno 'ne' reviziji.

'GLAS je pokrenuo taj postupak znajući da neće proći kod vladajuće većine. No jednom, dva, tri puta i iz desetog pokušaja će možda proći. Revizija se može izvršiti. Talijani su to napravili sedamdesetih godina - mijenjali su Lateranske ugovore koji su iz 1929. godine i isto vezani za financiranje. Dakle, može se to. Dobro je što postoji svijest da to treba regulirati na drugačiji način', zaključio je Maštruko.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!